prekarni rad
Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.
Sonja Lokar, feministkinja, sociologinja i političarka: Postigle smo da na dnevni red dođu neka pitanja koja kapital ništa ne koštaju, ali još uvek nismo dovoljno jake da bismo mogle menjati bitne stvari.
Hrvatske i europske težnje regulaciji seksualnog rada: Hrvatska i Rumunjska jedine su članice EU koje kažnjavaju osobe koje se bave seksualnim radom.
Eurostat: Najveće razlike između muškaraca i žena u položaju na tržištu rada utvrđene su u na Malti, u Litvi, Estoniji, Belgiji, Sloveniji, Finskoj i Hrvatskoj.
Program Grada Zagreba za mlade pokriva sedam područja u kojima je nužno nešto poduzeti, međutim mjere podsjećaju na popis želja više nego na konkretne korake.
Sunčica Brnadić, SSSH: „Problem s ugovorima na određeno je što oni u suštini ograničavaju mogućnost zaštite radničkih prava.”
Sven Janovski i Sandra Kasunić, suosnivači Sindikalnog kolektiva udruženih prekarnih radnika i aktivista SKUPA: Ne poznajemo nijednog donatora koji omogućuje potpuno poštivanje Zakona o radu.
Katarina Peović: “Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim…; historijski materijalizam kao metoda, kritika i analiza“. Durieux, Zagreb 2021.
“Moj suprug i ja radimo punim radnim vremenom. Odgojiteljice u vrtiću kažu da sam mama koja stalno trči. Ja trčim odvesti dijete u vrtić, pa trčim na vlak da stignem na posao.”
Jeniseja Fištrek, predsjednica Saveza nezaposlenih: Ovo je država poslodavaca, to odgovorno tvrdim. O radnicima brine samo deklarativno. Naši političari nikad nisu bili u cipeli radnika.
Prekovremeni rad opterećuje jedne, a u nezaposlenost gura druge radnike. Nezaposleni završavaju u prekarnom statusu.
Maroje Višić, autor rada „Usporedba nekada i sada; Zašto je ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina u mnogočemu aktualna kritika današnjice?“
Iva Filipović, suosnivačica i tajnica sindikata: Želimo da se dokaže da smo radnici i da platforma preuzme na sebe plaćanje doprinosa. Naša je želja da platforme, osim plaćanja doprinosa, preuzmu i plaćanje poreza, jer ga trenutno mi plaćamo.
Gig ekonomija ima naglašen rodno diskriminatorni aspekt. Žene za istu satnicu dobivaju manju plaću, a “jaz je (u regiji) daleko najširi u Hrvatskoj, gdje muškarci zarađuju čak 34,5 posto više od žena, dok je najmanji u Albaniji, gdje muškarci zarađuju 8,7 posto više od žena”, navodi Branka Anđelković, urednica Gigmetra.