seksualno nasilje
56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online.
Maja Mamula, psihologinja, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe: Šira javnost je potpuno neosviještena o problemu seksualnog nasilja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“
Kućica za pse: priča o dvije obitelji istražuje bolnu traumu ratnih silovanja koja se prenosi s generacije na generaciju.
Na zahtjev upućen 20. rujna 2024. Ministarstvo zdravstva ne odgovara, a liječnik nepravomoćno osuđen za silovanje u pokušaju i bludne radnji na štetu 11 pacijenata – još uvijek radi u bolnici “Juraj Njavro”.
Ministar Božinović podnio izvještaj Saboru: Sigurnost za muškarca – člana HDZ-a je garantirana, za ženu ovisi o dobu dana, stranim radnicima je oduzeta, a protiv ljudi na granicama pretvara se u oružje.
Članice CESI-ja već mjesecima pokušavaju stupiti u produktivni kontakt s nadležnima u Gradu Zagrebu, kako bi ih potakle na uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole kojima je Grad osnivač.
Nasilnici su i ljudi koji imaju sretne obitelji i djecu. Oni rade humanitarne pothvate i imaju žene oko sebe prema kojima nisu nasilni.
D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.
Građani Bosne i Hercegovine protestima izražavaju nezadovoljstvo poručujući: „Niti jedna više“, no bez konkretnih i jasnih mjera od onih koji bi trebali preuzeti odgovornost.
Iako je 2015. usvojen Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme rata, za ostvarivanje prava prijavilo se tek njih 274, dok su procjene govorile o nekoliko tisuća žrtava.
Dunja Bonacci Skenderović: Neke žene su ubijene na spavanju, neke su sačekane kada su išle na posao ili s posla, muškarac je došao k ženi s oružjem.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeno je tiskano izdanje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedu plana za razdoblje do 2024.
Pravosudni sustav je duboko patrijarhalan, ne priznaje i ignorira evidentno postojanje rodnog utemeljenog nasilja odnosno muškog nasilja nad ženama prvenstveno u kontekstu partnerskih odnosa.
Izvještaj sa stručnog konzultacijskog skupa „Prostitucija: utjecaj na prava žena i ravnopravnost spolova“.
Najavljen je preokret u politici suzbijanja nasilja nad ženama: uz zakonske izmjene predviđa se veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku te uvođenje specijalizacija sudaca i sutkinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.
Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama.
I dalje postoji raskorak između ravnopravnosti “na papiru” i u praksi, a sustav koji bi trebao brinuti o žrtvama nasilja pun je needuciranih kadrova i predrasuda.
Iva Čatipović, SOS Rijeka: „U slučajevima kada se nasilje prema ženama progoni kao prekršaj, u gotovo 50 posto slučajeva osuđenim počiniteljima izriču se novčane kazne.“