seksualno nasilje
Rijetko će tko vidjeti namjerno započinjanje svađa prije intervjua za posao, prekomjerne pozive na radno mjesto ili neplaćanje alimentacije kako bi se partnerica vratila toksičnom odnosu, kao formu nasilja, no to ne umanjuje razornost niti raširenost takvih obrazaca ponašanja. Ekonomsko nasilje najčešće se ne pojavljuje kao zaseban oblik, već ide ruku pod ruku sa psihološkim, fizičkim i drugim tipovima rodno uvjetovanog nasilja za čiju je kontinuaciju ono često temeljni preduvjet.
Artikuliraju li hrvatski zakoni uvijek na odgovarajući način seksualno nasilje? Kako se to odražava na praksu institucija?
56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online.
Maja Mamula, psihologinja, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe: Šira javnost je potpuno neosviještena o problemu seksualnog nasilja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“
Kućica za pse: priča o dvije obitelji istražuje bolnu traumu ratnih silovanja koja se prenosi s generacije na generaciju.
Na zahtjev upućen 20. rujna 2024. Ministarstvo zdravstva ne odgovara, a liječnik nepravomoćno osuđen za silovanje u pokušaju i bludne radnji na štetu 11 pacijenata – još uvijek radi u bolnici “Juraj Njavro”.
Ministar Božinović podnio izvještaj Saboru: Sigurnost za muškarca – člana HDZ-a je garantirana, za ženu ovisi o dobu dana, stranim radnicima je oduzeta, a protiv ljudi na granicama pretvara se u oružje.
Članice CESI-ja već mjesecima pokušavaju stupiti u produktivni kontakt s nadležnima u Gradu Zagrebu, kako bi ih potakle na uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole kojima je Grad osnivač.
Nasilnici su i ljudi koji imaju sretne obitelji i djecu. Oni rade humanitarne pothvate i imaju žene oko sebe prema kojima nisu nasilni.
D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.
Građani Bosne i Hercegovine protestima izražavaju nezadovoljstvo poručujući: „Niti jedna više“, no bez konkretnih i jasnih mjera od onih koji bi trebali preuzeti odgovornost.
Iako je 2015. usvojen Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme rata, za ostvarivanje prava prijavilo se tek njih 274, dok su procjene govorile o nekoliko tisuća žrtava.
Dunja Bonacci Skenderović: Neke žene su ubijene na spavanju, neke su sačekane kada su išle na posao ili s posla, muškarac je došao k ženi s oružjem.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeno je tiskano izdanje Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedu plana za razdoblje do 2024.
Pravosudni sustav je duboko patrijarhalan, ne priznaje i ignorira evidentno postojanje rodnog utemeljenog nasilja odnosno muškog nasilja nad ženama prvenstveno u kontekstu partnerskih odnosa.
Izvještaj sa stručnog konzultacijskog skupa „Prostitucija: utjecaj na prava žena i ravnopravnost spolova“.
Najavljen je preokret u politici suzbijanja nasilja nad ženama: uz zakonske izmjene predviđa se veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku te uvođenje specijalizacija sudaca i sutkinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.
Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama.