suočavanje s prošlošću
Nakon punih deset godina, nevladine organizacije dočekale su odluku Ustavnog suda RH kojom je utvrđeno da je zabrana održavanja antiratnog prosvjeda 2016. godine, uoči obilježavanja godišnjice vojne akcije Oluja, bila protivna Ustavu Republike Hrvatske.
Vesna Teršelič: Svi koji opetovano ističu navodne dvostruke konotacije ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, predvođeni premijerom Plenkovićem, nisu uvjerljivi u žalovanju.
Snježana Koren: Znanje o žrtvama, počiniteljima, promatračima i spašavateljima neophodno je za razumijevanje masovnih zločina i s njima povezanih trauma.
Mario Šimunković: Grad Zagreb ne radi ništa po pitanju očuvanja sjećanja na poginule Zagrepčane i Zagrepčanke, pripadnike NOP-a. Da želi, mogao bi bez ikakvih problema vratiti sačuvana spomen-obilježja.
H-Alterova suradnica sudjelovala je u spomen šetnji zanemarenim pripadnicama pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu koju je organizirala Documenta.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nazvao je pred neki dan pokolj pripadnika NDH-zijske i ostalih kvislinških vojski nakon kapitulacije na Bleiburgu „velikom tragedijom hrvatskoga naroda“.
Simbol borbe za slobodu postao je dio svakodnevne adrese sesvetskih obrtnika, trgovaca, ugostitelja i stanovnika, a ulične ploče s njegovim imenom unosile su globalni politički kontekst u svakodnevicu.
Falsificiranje šjor Ive Tijardovića: Koncertno/scenska izvedba kultne operete koja je sinoć održana u zagrebačkom Lisinskom cenzurirala je njezine dijelove koji ilustriraju zanos ujedinjenjem južnoslavenskih naroda nakon 1918.
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Branka Vierda i Nikola Puharić o akciji Medački džep ’93: “Nije postojala namjera da se akcija izvrši u skladu s ratnim pravom, nego je bila orijentirana na to da se počine zločini.“
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Povjesničar Sven Milekić o eskalaciji ulične desnice: Ne treba im prepuštati teren, već ići i na radikalno provođenje zakona. Problematične vrijednosti nemaju što tražiti u javnom prostoru.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Krajičkom oka gledamo kako u najvećoj svjetskoj vojnoj sili fašizam otvoreno raste. I otpor njemu. Genocid u Gazi i sve ostalo oko njega, preblizu su nam iz mnogo razloga.
Kakav bi svijet bio da njime upravljaju feministkinje? O feminizmu, patrijarhatu i militarizmu za H-Alter govore Nela Porobić Isaković i Emina Bužinkić.
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Senna Šimek: „Domoljublje“ je postalo zarobljeni pojam i uglavnom nije naš izbor hoćemo li se ili ne izjasniti kao domoljubi, nego nam etiketu – uglavnom „nedomoljuba“ – prišivaju drugi.
Izložba U ime svih naroda – KCL Jasenovac na javnom pretresu relativnom lakoćom publici komunicira najteže moguće teme.
