urbanizam
Serijal “Zagreb, volim te” autora Saše Šimprage posvećen je neobičnim temama o gradu, a novi tekst donosimo svakog ponedjeljka. Prvi dio serijala tematizira fontane najstarijeg zagrebačkog urbanog parka, Zrinjevca.
Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niži objekti, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora.
Prvi zagrebački labirint vjerojatno je onaj jarunski. Nalazi se na Otoku hrvatske mladeži, a nastao je 2003. godine po projektu njemačkog arhitekta i waldorfskog pedagoga Johannesa Matthiessena.
Groblja odavno i u nizu gradova nisu samo utilitarna mjesta, već mjesta kulture, značajne zelene oaze, rezervati bioraznolikosti, pa čak ni parkovi.
Kako Gredelj (još) nije ni tema u javnom prostoru, nije neobično da su birokratska rješenja koja se nude kao privremena zapravo štetna i banalna, a pojačavaju i bojazan da bi takva mogla biti i ona trajna.
Izgledno je da će proći još godine, ako ne i desetljeća, da se prepoznata i zamišljena preobrazba središnje zone Sesveta odmakne od tranzicijskog karaktera i približi onom koji nudi i gradi urbanitet.
Simbol borbe za slobodu postao je dio svakodnevne adrese sesvetskih obrtnika, trgovaca, ugostitelja i stanovnika, a ulične ploče s njegovim imenom unosile su globalni politički kontekst u svakodnevicu.
Izložba Gutljaj prošlosti je vrijedan doprinos povijesti svakodnevice i povijesti slobodnog vremena u Zagrebu.
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.
U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.
Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.
Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.
Na Ilirskom trgu, kod spoja s Opatičkom ulicom i pod kulom, stoljetno je stablo lipe koje s obzirom na mikrokoloaciju, način na koji je razvilo krošnju i općenito kako dominira uvelike doprinosi kvaliteti mjesta.
Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.