urbanizam
Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niži objekti, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora.
Prvi zagrebački labirint vjerojatno je onaj jarunski. Nalazi se na Otoku hrvatske mladeži, a nastao je 2003. godine po projektu njemačkog arhitekta i waldorfskog pedagoga Johannesa Matthiessena.
Groblja odavno i u nizu gradova nisu samo utilitarna mjesta, već mjesta kulture, značajne zelene oaze, rezervati bioraznolikosti, pa čak ni parkovi.
Kako Gredelj (još) nije ni tema u javnom prostoru, nije neobično da su birokratska rješenja koja se nude kao privremena zapravo štetna i banalna, a pojačavaju i bojazan da bi takva mogla biti i ona trajna.
Izgledno je da će proći još godine, ako ne i desetljeća, da se prepoznata i zamišljena preobrazba središnje zone Sesveta odmakne od tranzicijskog karaktera i približi onom koji nudi i gradi urbanitet.
Simbol borbe za slobodu postao je dio svakodnevne adrese sesvetskih obrtnika, trgovaca, ugostitelja i stanovnika, a ulične ploče s njegovim imenom unosile su globalni politički kontekst u svakodnevicu.
Izložba Gutljaj prošlosti je vrijedan doprinos povijesti svakodnevice i povijesti slobodnog vremena u Zagrebu.
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.
U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.
Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.
Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.
Na Ilirskom trgu, kod spoja s Opatičkom ulicom i pod kulom, stoljetno je stablo lipe koje s obzirom na mikrokoloaciju, način na koji je razvilo krošnju i općenito kako dominira uvelike doprinosi kvaliteti mjesta.
Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.
Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.