urbanizam

Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.

Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.

Na Ilirskom trgu, kod spoja s Opatičkom ulicom i pod kulom, stoljetno je stablo lipe koje s obzirom na mikrokoloaciju, način na koji je razvilo krošnju i općenito kako dominira uvelike doprinosi kvaliteti mjesta.

Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.

Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.

Peščenica: Tema je izuzetna, lokacija atraktivna, možda takvo bude i rješenje. Ako i kad se usvoje aktualne izmjene GUP-a, novi park postat će administrativna činjenica.

Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!

Procesi ozelenjivanja Zagreba su nužni i trenutno u nekakvom uzletu kroz pojačanu sadnju drveća, ali su po dosezima još uvijek u začetku.

“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.

Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.

Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.

Priliku za javni park na lokaciji bivše klaonice Grad Zagreb ne bi smio propustiti. Taj sklop je izuzetan prostorni, arhitektonski i društveni resurs u čiji je historijat upisana neopisiva patnja tisuća životinja.

Zagreb nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, daleko veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski.

Dino Igrec i Sonja Leboš, koautori monografije „Krešimirac“: Povezivanjem Krešimirova trga s perivojem tom prostoru dan je integritet, koji je izgubljen kad je vojska ušla u okolne zgrade.

Bivša klaonica i stočna tržnica u Heinzelovoj jedna je od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba, ujedno jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u gradu.

Svjetlana Lugar, aktivistkinja, političarka i književnica: Svi, i stanovnici Travnog i mi u mjesnoj samoupravi, čekamo novi park kraj Mamutice.

Voljela bih da se razmjeste, smanje, proljepšaju kiosci s cvijećem koji mi kao velike kocke oduzimaju pogled dok sjedim na najduljoj klupi u gradu.

Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.

Građani dijela stare karlovačke gradske jezgre, Zvijezde, već mjesecima muku muče s oštećenjima izazvanim radovima na projektu Aglomeracije Karlovac-Duga Resa.

Velika palma u predvrtu kuće na uglu Škrlčeve i Kušlanove bila je najljepša palma u Zagrebu, jedinstven i poseban ukras ulice i cijelog kvarta.