urbanizam

„Grad je dio prirode i treba gledati da uz silnu urbanost i izgradnju ne bude mrtav, već da se i u takav urbani ekosustav vrati život“, ističe vrtlar Kruno Pekas.

Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.

Tribina je ponudila blic presjek na neke od tema u okviru velike teme Gredelja, a kao posebno važno istaknuto je pitanje procesa reurbanizacije tog prostora kupljenog novcem građanki i građana Zagreba.

Građani Zagreba trebaju ostvariti svoje pravo da upoznaju, dožive i stvore mišljenje o dijelu grada koji je zasad potpuno izvan njihovog urbanog imaginarija.

Filmovi Dane Komljena prikazuju duboko političku dimenziju arhitekture, pokazujući kako beton, daleko od svoje statičke funkcije, može utjeloviti čovjekove najveće strahove i snove.

Mirjana Sagar Muškinja, predsjednica zagrebačkog MO Kajzerica: Kada smo dobili odgovor da “Grad nema novaca za otkup” parcela, shvatila sam da nisu ništa provjeravali već samo odgurnuli predmet.

Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od substandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću.

Rascjepkana silnim trakama uzdužnog parkiranja, automobilskog prometa i tramvajskom linijom, Tratinska je silinom svojeg prometa razdvojena na dva paralelna lica, koja međusobno ne komuniciraju.

U punoj kupoli Gradske knjižnice, 5. listopada održana je prva u nizu tribina “Grad u Gradskoj”. Dio je to koncepta kojeg potpisuje Saša Šimpraga.

Daleko najveći uspjeh nove pješačke zone u središtu Zagreba jest to da je Masarykova ulica – većim dijelom – konačno postala pješačka. Jer kad jednom neka ulica postane pješačka, ona to i ostaje.

O mogućnostima preuređenja zagrebačkog Kvaternikova trga govore povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić, aktivist Vanja Radovanović, povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i krajobrazni arhitekt Marijo Spajić.

David Kabalin: Podsjećanje na datume i događaje bitne za lokalnu povijest kao i poticanje interesa i sudjelovanja građana u kreiranju javnih prostora grada redovito rezultira interesom javnosti.

Začetak nove mreže javnih česmi stavlja Split na prvo mjesto u Dalmaciji, a vjerojatno i Hrvatskoj, po ostvarenim pomacima tog komunalnog standarda, u prvom redu po brojnosti novih punktova.

Europska komisija još je 2018. izdala preporuku gradovima u zemljama članicama za veću dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru, osobito u svjetlu klimatske krize.

Javne česme s posvetom nisu česte u Hrvatskoj, ali primjera ima, npr. u Makarskoj koja je rješenje na recentniji problem potrebe novog spomen-obilježja ponudila upravo u formi javne česme.

U serijalu „Ima li vode?“ posvećenom besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru četiri dalmatinska grada, Saša Šimpraga analizira stanje i izazove tog komunalnog standarda.