Hrvatska još uvijek nije donijela migracijsku politiku niti Akcijski plan za integraciju i, po ocjenama udruga, sustav je i dalje u zastoju.
Koordinacija za integraciju, neformalna mreža organizacija civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama u integracijskim i osnaživačkim aktivnostima, i ove godine povodom Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, organizira 10. Tjedne IZBJEGLICAma!. Riječ je o nizu javnih događanja koji se održavaju do 28. lipnja u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Ogulinu, Kuršancu, Kutini, Sisku te online.
Cilj ovih događanja je zagovaranje ravnopravnog položaja izbjeglica i svih drugih osoba koje su migrirale u Hrvatsku, da mogu živjeti život slobodan od rasizma i diskriminacije, kao i biti aktivno uključeni u stvaranje politika i mjera koje se direktno tiču njihovih života.
Hrvatska je u 2022. zabilježila gotovo 13 tisuća zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a u samo tri mjeseca 2023. gotovo osam tisuća. Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu prenapučeno je i ponekad u njemu nisu osigurani osnovni uvjeti poput dostojanstvenog smještaja, prehrane, higijene ili zdravstvene skrbi.
“Pozivamo Ministarstvo unutarnjih poslova da poveća i uredi smještajne kapacitete prihvatilišta i svim osobama omogući dostojanstven život dok čekaju na odluku o međunarodnoj zaštiti”, rekla je Lucija Azinović Rebić iz udruge Are You Syrious? koja je i podsjetila kako je od 2020. godine gotovo svim udrugama civilnog društva zabranjeno organizirati aktivnosti unutar prihvatilišta, zbog pandemije virusa Covid-19. S obzirom da je nedavno i službeno proglašen kraj pandemije, iz AYS-a su najavili kako će Ministarstvo unutarnjih poslova tražiti ponovni pristup prihvatilištu kako bi mogli pružati pravnu i psihosocijalnu podršku i druge integracijske aktivnosti.
Povodom najave Tjedna, Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije podsjetila je kako su zadnjih mjeseci učestale manifestacije rasizma, primjerice migrantski radnici dostavljači napadnuti su u Zagrebu i Ivanić Gradu.
“Takva vrsta nasilja ima potencijal preliti se i na ostale manjinske zajednice, poput izbjeglica koje s migrantskim radnicima često dijele i boju kože, ponekad nacionalnost, etnicitet ili vjeru, i koje su također stavljene u marginalizirani položaj u društvu. Sustavna borba protiv takvih incidenata rasizma, provedba građanskog odgoja i općenito rad na rastakanju, kako individualnih tako i sustavnih predrasuda hrvatskog društva i institucija te prihvaćanje različitosti nikada nisu bili važniji”, rekla je Mulalić.
Hrvatska još uvijek nije donijela migracijsku politiku niti Akcijski plan za integraciju i, po ocjenama udruga, sustav je i dalje u zastoju, kako po pitanju manjeg broja izbjeglica koji se godinama susreću s istim strukturnim preprekama u pristupu pravima i uslugama, tako i po pitanju novih integracijskih izazova koje pred nas stavlja sve veći rast migrantskih radnika u zemlji.
“Rad na smislenim, održivim i dugoročnim javnim politikama i strategijama migracije i integracije koje odgovaraju na potrebe svih, prvi je korak u rješavanju tih zastoja i barijera”, naglašavaju udruge.
“Ja se fokusiram na to da Vlada napravi zakon, mjere, kojima se neće raditi razlike između Ukrajinaca i drugih izbjeglica, i da imamo društvo jednakosti za sve. Ja sam jedan od stotinu koji je dobio priliku i želim da se ta prilika pruži ljudima koji su još u procesu. Zato apeliram na Vladu da ljudima osigura zaštitu”, naglasio je pak Prince Wale Soniyiki iz Dijaspore Afrikanaca u Hrvatskoj, nekad izbjeglica, a danas Hrvat koji se ne osjeća kao da je došao iz druge zemlje.
Cijeli program Tjedana IZBJEGLICAma! nalazi se ovdje.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).