Intenzivni pregovori između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća o Uredbi o obnovi prirode završili su sinoć postizanjem političkog dogovora triju institucija, javljaju iz BIOM-a.
“Iako nam je drago vidjeti da su svi ekosustavi izvorno obuhvaćeni uredbom još uvijek uključeni u sporazum, članci su razvodnjeni u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije i stajalištem Vijeća. Razočaravajuće je vidjeti brojna uključena izuzeća i pretjeranu fleksibilnost u pogledu obveza država članica”, navode iz okolišne udruge.
Glavne zamjerke okolišnih organizacija odnose se na to da opseg kopnene obnove nije ograničen isključivo na područja Natura 2000, ali su dodane značajne rupe u zakonu koje mogu smanjiti ukupnu površinu koju treba obnoviti.
Uredba je prvotno osmišljena za provedbu mjera čiji je cilj obnova najmanje 20% prirode EU-a na kopnu, rijekama i morima do 2030, a dobila je potporu više od milijun građana, poduzeća, znanstvenika i brojnih drugih dionika dok su kampanju protiv nje vodile određene grupe u Europskom parlamentu.
“Laknulo nam je vidjeti da pregovarači nisu potpuno iznevjerili europske građane. Uključivanje ciljeva obnove za poljoprivredna zemljišta i isušena tresetišta daje nam skromnu priliku za svjetliju budućnost, budući da naša sposobnost da imamo hranu i čistu vodu ovisi o tome jesu li ti ekosustavi zdravi i bioraznoliki. Ali pravi lakmus test leži u tome hoće li se ovaj zakon doista pozabaviti zapanjujućim posljedicama klimatske i prirodne krize. A to će se vidjeti samo ako i kada države članice pravilno provedu zakon”, izjavila je Sofie Ruysschaert, suradnica za politiku obnove prirode u BirdLife Europe.
Po proceduri sporazum sada moraju odobriti države članice, mora proći glasovanje u Odboru za okoliš Europskog parlamenta kasnije ove godine te konačno glasovanje tijekom plenarnog glasovanja u Parlamentu, koje se očekuje u prosincu 2023.