H-Alter
 Nakon godine dana stanke, "Zelena akademija" se vraća na otok Vis. "Na ovoj Akademiji očekujemo daleko veću prisutnost zelenih političara, bilo na nivou Europskog parlamenta ili nacionalnih parlamenata", najavljuje Vedran Horvat iz Zaklade Heinrich Böll.

"Tu vidimo priliku za jače povezivanje ekološke transformacije s upravljanjem zajedničkim dobrima te priliku da te teme uđu na agende stranaka."

"Dico, ne brite garifule na vorhu Jabuke jerbo dokle je garifulih, bit će i ribaršćine. Ako nestane garifuli, propast će i ribaršćina komiško", govori legenda s otoka Visa. Naime, komiški su ribari oko Jabuke lovili jastoge, a mladići su se ponekad penjali na sam vrh i brali karanfile (garifule) da bi ih poklonili svojim djevojkama. Prema zapisu Joška Božanića, ribari su vjerovali kako mirisavi cvijet uzgajaju planinske vile na vrhu ove morske piramide. Stariji su zabranjivali mladima da beru karanfil i govorili im da će, uberu li ga, doći nevera, a da će, nestane li s vrha Jabuke karanfila, komiško ribarstvo propasti.

Iako je endemski karanfil nestao s Jabuke sredinom stoljeća, a u Komiži se još uvijek ribari, ova legenda govori o odnosu prema zajedničkim dobrima. Neodrživo branje karanfila može izazvati izumiranje dijela bioraznolikosti. Isto se već događa s korištenjem brojnih drugih zajedničkih dobara. A upravo će upravljanje takvim dobrima biti tema "Zelene akademije" koja se, nakon godine dana stanke, vraća na otok Vis od 23. do 30. kolovoza.


Karanfil s Jabuke/ vismapping.mi2.hr

garinful.jpg garinful.jpg

Kako se razvija politika prema zajedničkim i javnim dobrima u Hrvatskoj, što stoji iza slogana Akademije "ekomoniziraj se" i tko sve dolazi na Vis, za "H-Alter" govori Vedran Horvat iz hrvatskog ureda "Heinrich Böll Stiftunga", koji organizira "Akademiju".

Uoči posljednje Zelene akademije razgovarali smo o pet točaka otpora. Od digitalnih i urbanih commonsa, prirodnih resursa te obrazovanja i javnih medija, malo se toga dobroga dogodilo u međuvremenu. Primjerice, jučer je Sabor usvojio izmjene Zakona o šumama kojima se omogućuje prenamjena šuma u golf igrališta. Kako ocjenjujete zadnje dvije godine politike prema zajedničkim dobrima u Hrvatskoj?

Slažem se da proces upravljanja zajedničkim dobrima ne ide u dobrom smjeru. Srećom, neki procesi za koje se možda prije dvije godine mislilo da će ići bržim tempom su usporeni. Osim toga, vidljivo je da se tema javnih i zajedničkih dobara podignula na javnoj agendi. Ona možda još uvijek nije visoko koliko bismo htjeli, ali kroz neka pitanja, na primjer koncesije na autoceste, došla je u fokus. Postoji još pitanja koja zaslužuju sličnu pažnju, kao što su željeznice ili upravljanje šumama.

Ono što se nije promijenilo je da, osim na nekom populističkom nivou razumljivog otpora, javnost nije shvatila u kojoj mjeri se radi o nečem vitalnom za daljnji razvoj i u kojoj mjeri to i dalje nije neizbježan i nepovratan proces. Najave zadnjih dana da Vlada do jeseni mora pripremiti plan privatizacije govore kako se taj pritisak nastavlja ili čak jača i da ćemo u izbornoj godini imati izrazito visok pritisak da Vlada, koja se nažalost profilira kao protagonist neoliberalne politike, odradi do kraja "svoj posao".

Moguće je da neki konzervativni dio političkog spektra shvati da je tema privatizacije tema na kojoj će se ona sukobljavati sa sadašnjom vladom. Taj zaokret na političkom spektrumu je loš, jer se obrće odnos ljevice i desnice. To je dobro iz perspektive privatizacije, ali vlasništvo nad tom temom i kapitalizacija ideje otpora privatizaciji će završiti u krivim rukama.

V. Horvat: Otpor privatizaciji treba nositi takva razvojna paradigma, gdje se mogu najuspješnije spojiti modeli održivog upravljanja zajedničkim dobrima s eventualnim pozitivnim utjecajima ekološke modernizacije.

Upravo iz tog razloga će se ovogodišnja Zelena akademija baviti spajanjem ideja o drugom tipu razvoja zemlje, koji istovremeno treba biti usko povezan s modelom upravljanja javnim dobrima gdje je prisutna puno veća participativnost i građanska kontrola nad upravljanjem. Otpor privatizaciji treba nositi takva razvojna paradigma, gdje se mogu najuspješnije spojiti modeli održivog upravljanja zajedničkim dobrima s eventualnim pozitivnim utjecajima ekološke modernizacije, bilo da se radi o obnovljivim izvorima, učinkovitosti primjeni politika adaptacije na klimatske promjene i slično.

Je li to poruka slogana istaknutnog na ovogodišnjem pozivu, "ekomoniziraj se"?

Nismo toliko ambiciozni da uvodimo novu riječ u rječnik globalnog civilnog društva, ali kroz igru riječi sugeriramo da treba istražiti i razraditi narativ koji postavlja pitanje upravljanja zajedničkim dobrima u suodonos s mjerama ekološke modernizacije. "Eko" kao ecology i commons kao zajednička dobra privremeno tvore novu formulaciju koja istovremeno ima lažni eho na economy. Na tih par slojeva pokušava se pokazati da je nova privreda koja bi bila bazirana na toj paradigmi smjer o kojem treba razmišljati.

U sjecištu ekoloških zahtjeva, krize demokracije, rastućih nejednakosti i novih privrednih izazova, zajednička dobra su teren za istraživanje "nove politike", rekli ste uoči Zelene akademije prije dvije godine. Vidite li neki pomak prema toj novoj politici u posljednje dvije godine?

vedran-horvat__195.jpg vedran-horvat__195.jpg

Već dugi niz godina evidentno je da postoji sklonost birača prema zelenim temama i zelenoj agendi, a nije postojala opcija koja je to mogla suvislo reprezentirati. Svakako pozitivno gledam na pojavu ORAH-a kao nove političke formacije i, barem za sada, ORAH prepoznaje tu temu kao bitnu za njihovu političku agendu. Do kampanje za predstojeće parlamentarne izbore možda bi mogli ponuditi i neke odgovore bazirane pa održivoj politici upravljanja zajedničkim dobrima primijenjene na prirodne resurse poput šuma i voda koji će očito od strane SDP-a biti na udaru privatizacije ili barem razrade modela privatizacije. Ako dođe do rasprave o privatizaciji, ORAH bi mogao kvalitetno sudjelovati u raspravi kao strana koja je do sada nedostajala i koja može dati neke alternativne odgovore koji ne vode nužno najžešćoj polarizaciji u društvu već otvaraju prostor da zajednička dobra ostanu javna i da se upravljanje poduzećima demokratizira. To bi mogla biti dodana vrijednost ORAH-a u ovom političkom trenutku, mogu pripomoći razvijanju alternativnog modela upravljanja zajedničkog dobra koji onemogućuje privatizaciju ili ju čini besmislenom.

Na ovoj Akademiji očekujemo daleko veću prisutnost zelenih političara, bilo na nivou Europskog parlamenta ili nacionalnih parlamenata. Tu vidimo priliku za jače povezivanje ekološke transformacije s upravljanjem zajedničkim dobrima te priliku da te teme uđu na agende stranaka u nekim zemljama gdje još nisu prisutne. U tom smislu će ova Zelena akademija biti nešto drugačija jer će sudjelovati puno više ljudi s političkim iskustvom i ljudi koji su angažirani u društvenim pokretima širom Europe. Možda to može imati neku ulogu okidača za šire povezivanje za grupe i pojedince koje na tim temama već duže rade u Hrvatskoj i regiji.

Koga možemo očekivati na Visu ove godine?

Bitno je razvijati ideju o ekosocijalnoj politici kao budućoj političkoj i društvenoj platformi gdje bi se slika novog društva mogla realizirati.

Ove godine je program organiziran kroz tri modula, priroda, društvo i ekonomija. Programski savjet koji je sastavio program čine Danijela Dolenec, Jagoda Munić, Tin Gazivoda, Tomislav Tomašević, Paul Stubbs, Jovica Lončar, Srđan Dvornik i Igor Matutinović. U svim će modulima, uz zelene političare, sudjelovati niz utjecajnih intelektualaca i društvenih aktivista. Možemo istaknuti Tima Jacksona, autora knjige Prosperity Without Growth, zatim  Richarda Seymoura, autora knjige Against Austerity. Iz Slovenije dolazi ugledni lijevo orijentirani ekonomist Joža Mencinger te mlada ikona slovenske ljevice Luka Mesec. Od političara dolazi Reinhard Butikofera, jedna od glavnih osoba njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu, i Natalie Bannet, glavno zeleno lice britanske političke scene. Ugo Mattei, poznati pravnik koji stoji iza referenduma protiv privatizacije voda u Italiji, pridružit će nam se preko Skypea. Sudjelovat će i predstavnici niza svjetskih nevladinih organizacija kao što su Friends of the Earth iz Brazila, Transnational Institute iz Amsterdama ili Corporate Europe Observatory. Očekujemo da na tom nivou programa dođe do bitne i vidljive promjene, da se iz tih rasprava izluči prostor za promjene, da se identificira na kojem nivou i gdje akcija treba biti usmjerena, te da se vidi gdje su sporne točke unutar samih pokreta ili na relaciji stranaka i pokreta. Bitno je razvijati ideju o ekosocijalnoj politici kao budućoj političkoj i društvenoj platformi gdje bi se slika novog društva mogla realizirati. Jedan od modula koji se naziva društvo prvenstveno se bavi proučavanjem modela socijalne pravde i trenutno dominantnih ekoloških problema. Ta paradigma bi mogla biti zanimljiva i ORAH-u i širem dijelu društva te zaslužuje dobiti veću pažnju javnosti.

vis2.jpg

Kakav je odnos Akademije sa samim otokom Visom?

Nikada nismo namjeravali da Akademija bude mjesto gdje će se govoriti kako bi otok Vis trebao se organizirati i živjeti, ali zainteresirani smo za širenje suradnje s ljudima i s tamošnjim sve aktivnijim organizacijama. Na Visu već postoje organizacije koje rade na temama održivosti otoka, učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, a pojavila se i ideja osnivanja eko kazališta. U suradnji s Centrom za mirovne studije prezentirat ćemo istraživanje o vojnim prostorima koji su demilitarizirani i načinima na koji se njima upravlja na obali i širom Hrvatske. Istraživanje uključuje i primjer s Visa. To je tema koja je zanimljiva iz pozicije zajedničkih dobara. Na Visu postoji i niz drugih tema koje zaslužuju pažnju sudionika Zelene akademije. Zato ćemo organizirati neformalne susrete s otočanima koji rade na takvim temama. Polako s Višanima nalazimo područja suradnje i vidjet ćemo gdje Zelena akademija može pomoći kroz iskustva i različite ekspertize sudionika.

<
Vezane vijesti