Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11 315 radnika (89% žena) koji godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva.
Iz Fade In-a i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) predstavili su klubovima zastupnika u Saboru rezultate istraživanje “Tekstilna industrija Osijeka: poboljšanjem uvjeta rada ka održivoj domaćoj tekstilnoj industriji” koje je provedeno 2022. i 2023. godine u Osijeku. Predstavili su im i set preporuka koje su prikupili u Zagrebu, Požegi, Čakovcu i Osijeku.
“U cijeni jedne košulje, ugrađeno je tek 1,8% udjela rada osobe koja je košulju sašila, a do 15% te cijene odvaja se za reklamu i marketing. Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11 315 radnika (89% žena) koji godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva. Radnice koje rade za strane, multinacionalne tvrtke svjedoče o minimalnim primanjima, neadekvatnoj zaštiti i uvjetima rada o čemu, iz straha, tek anonimno govore. U odjevnoj i tekstilnoj proizvodnji prisutan je paradoks istovremenog manjka radne snage i stagnacije kvalitete ili čak snižavanja kvalitete uvjeta rada”, navode iz Fade In-a i BRID-a.
U tekstilnoj industriji radi nešto više od 12 000 radnica i radnika, od čega oko 75% njih u proizvodnji odjeće, a ostali u proizvodnji tekstila. Radnica i radnika nedostaje i u sektoru obrtnišva jer se odlaskom u mirovinu gase obrti, a novi se ne otvaraju.
“Mladi se ne žele asocirati uz ‘krojače’, ‘šivače’, ‘pomoćne krojače’, ‘obućare’. Smatraju industriju nečim neprivlačnim. Nadležne obrazovne institucije zato predlažu modernizacija nazivlja zanimanja i pristupa”, naglašavaju udruge te pozdravljaju najavljenu reformu strukovnog obrazovanja koja uključuje i poduku iz sindikalnog udruživanja u silabuse.
“Novi model strukovnog obrazovanja naglasak postavlja na nove tehnologije, digitalizaciju i održive principe proizvodnje, ali trenutno izostaje volja donositelja odluka za njegovu provedbu. Socijalni kapital odlazi s radnicama i radnicima koji migriraju u inozemstvo ili u mirovinu, a nove generacije ostaju prepuštene zakonu profita i tržišta”, zaključuju udruge.
Osobne priče vezane uz tekstilnu industriju pogledajte na www.muzejosobnihprica.hr/
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).