Ustavni sud mora reagirati zbog nereguliranog pitanja razrješenja člana Vlade u situaciji kada član Vlade samostalno ne podnosi ostavku, smatra Gong.
Naime, premijer Andrej Plenković razriješio je ministra obrane Marija Banožića nekoliko sati nakon izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, a sam ministar je teško ozlijeđen.
“U praksi, navedena pravna praznina se rješava jednostranim aktom premijera koji nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske”, ističu iz Gong-a te podsjećaju kako je člankom 110. stavkom 1. Ustava propisano da članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade, što je ujedno i odredba na koju se premijer poziva u svojim rješenjima o razrješenju člana Vlade. Istim člankom je propisano da Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru. Potom, na temelju odluke Sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rješenje o imenovanju premijera donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi premijer uz supotpis predsjednika Sabora, To ponavlja i Zakon o Vladi u svojem članku 4.
“Zakon o Vladi u članku 7. razrađuje podnošenje ostavke člana Vlade, na način da, ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. Međutim, niti Ustavom niti Zakonom o Vladi nije normirana situacija kada član Vlade nije podnio ostavku, a iz određenih razloga više ne uživa premijerovo povjerenje”, navode iz Gong-a.
“Ustav u članku 116. uređuje proceduru izglasavanja nepovjerenja članu Vlade u Saboru, no ni taj članak ne daje mogućnost premijeru da samostalnim aktom razriješi ministra koji nije podnio ostavku. Člankom 81. Ustava utvrđeno je da Sabor nadzire rad Vlade, dok prema članku 115. Ustava Vlada odgovorna Saboru. Ako Vlada samostalno razrješava svoje članove, stvara se situacija izostanka odgovornosti prema Saboru za njezino djelovanje”, zaključuju iz Gong-a.
Podsjećaju kako je zadaća Ustavnog suda da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor te pozivaju Ustavni sud da reagira na ovaj propust, kako je propisano člankom 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).