U Evropskoj uniji moramo zaštiti vladavinu prava, posebno u vrijeme kada jačaju suverenističke i radikalne opcije, zaključeno je na Gongovoj raspravi o stanju demokracije u Europi i demokratizaciji Europske unije nakon izbora 2024.
Na tribinu su bili pozvani hrvatski zastupnici i zastupnice u EU parlamentu, kao i kandidatkinje i kandidati za predstojećim izborima iz parlamentarnih stranaka, a odazvali su se predstavnici SDP-a, Možemo! i liste 12 liberalnih stranaka.
Uvodno je Dario Čepo, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavio svoj rad “Stanje demokracije u Europi i demokratizacija Europske unije nakon izbora 2024.” On je upozorio da jedan dio političkih aktera, u načelu uvijek s iste strane političkog spektra, smatra da demokracija ne mora biti jedina igra u gradu, kako je to bilo od Drugog svjetskog rata, i u tome vidi ozbiljan problem.
“Ti su akteri odlučili da mogu vladati raznim manipulacijama, floskulama, populizmom, pritom zatupljujući građanstvo i odgovarajući ga od sudjelovanja u demokraciji”, kazao je Čepo. Dodao je da se ne slaže s tezom koja se ovih dana često čuje u javnosti “da se moramo bojati radikalne desnice”. Smatra da problem nastaje kada “uljuđene stranke desnog centra zajedno s nekim centrističkim strankama koje se zovu liberalnim kažu da je krajnja desnica jednako relevantan politički akter kao i svi drugi, te da treba poštovati volju birača”.
“Te desne centrističke i liberalne stranke trebale su zadržati svoj sanitarni koridor i reći nećemo surađivati s krajnjom desnicom koja je nedemokratska, a u nekim dijelovima i antisistemska. Ne možete tvrditi da ste liberalna stranka ili stranka desnog centra zainteresirana za očuvanje demokracije i istovremeno uvoditi u vladu stranku krajnje desnice. Ako to činite, niste zainteresirani za očuvanje demokracije”, zaključuje Čepo.
Tonino Picula, kandidat SDP-a i partnera, istaknuo je da Evropska unija nije zajednička država, nego zajednica država, i da je važno spriječiti veće zlo. Upozorio je na izbore u EU i SAD-u, mađarsko predsjedanje Vijećem EU te situaciju u Kini, koja bi se mogla projicirati na vanjsku politiku.
Gordan Bosanac, kandidat platforme Možemo!, kazao je da EU treba gledati u perspektivi zadnjih 70 godina, u kojem razdoblju vidimo pomake u jačanju demokracije.
“Loše je pogledati uski prozor i misliti o katastrofalnim scenarijima. Što se tiče mandata Ursule von der Leyen, imala je velike pogreške u nošenju s krizama koje su zahvatile EU. Ona je u poziciji, koliko god se svrstala uz Pučane, da je slušala i druge te je gurala neke stvari koje su protivne pučanima. Zato i dobiva kritike je li uopće prava kandidatkinja pučana”, rekao je Bosanac.
“Naša je uloga da svaka zemlja mora raditi na sebi, ja bih više volio govoriti o stanju demokracije u državi. Dokle god demokracija nije na zavidnoj razini u državi, neće biti takva ni na razini EU. Tu se gubi jedna temeljna vrijednost EU, a to je multikulturalnost”, izjavio je Matija Posavec, kandidat nezavisne platforme Sjever i lista 12 liberalnih stranaka. Naglasio je da manja izlaznost na EU izbore odgovara interesnim skupinama, a ne građanima.
Picula smatra da desnica jača zbog mjera štednje i traženja krivaca u nadnacionalnim politikama. Došla je politička ponuda koja neće nestati. “Unatoč onome što govore, desnica ne želi izaći iz Unije, a k tome su se odlučili ovladati dobrim dijelom EU institucija”, rekao je.
“Treba zaštititi vladavina prava. Grupacija zelenih nema dileme, bez vladavine prava nema EU. Ako nećeš igrati po pravilima EU, nemaš što tu raditi. Ova priča s blokadom fondova ima nekog utjecaja, ali nije to sve. Mi se zalažemo da se makne jednoglasnost odlučivanja u nekim pitanjima”, kazao je Bosanac.
Čepo je za kraj naglasio kako je demokracija na području Europe slabija nego što je bila prije 5 ili 15 godina. “Razlog tome je što niz osoba iz EU, poput Ursule von der Layen i Dubravke Šuice, koje više brinu za osobnu karijeru, nego za stvaranje demokratskog ambijenta za sve građane i građanke”, izjavio je.
Upitan koja su rješenja, Čepo je kazao: “Može se puno toga promijeniti, bez da mijenjamo ugovore. Prva stvar je vratiti balans u odnosima između različitih europskih institucija. Parlament i Komisija bi trebali stati na kraj Europskom vijeću i njegovoj zatvorenosti, koristiti mehanizme da koče i pritišću Evropsku komisiju i Evropsko vijeće da se više otvore. Druga stvar, nužno je inzistiranje EU parlamenta da se bez njih ne može donijeti niti jedna odluka. Parlament je jednako relevantan akter u svakoj odluci, neovisno o direktivi ili odluci o novom predsjedniku EU komisije, to ne može proći ako se EU Parlament ne bi složio. EU parlament je najlegitimnija od svih europskih institucija, i vrlo je jednostavno objasniti zašto bi on trebao prevladati”.
