Izmjene Zakona o Vladi prilika su da se izvršna vlast u Hrvatskoj otvori prema građankama i građanima i obavaže na veću transparentnost, no sudeći prema prijedlogu koji je poslan u savjetovanje, značajne reforme će izostati.
Zato Gong donosi preporuke i poziva sve građane da sudjeluju u savjetovanju i inzistiraju da donošenje političkih odluka koji se tiču svih nas bude transaprentnije. Time bismo osigurali da vlast bude odgovorna prema svim građanima i građankama. Ako je vlast otvorena građani mogu više sudjelovati u javnom životu, smanjuje se prostor za korupciju i bolje se štite prava građana. Ako je vlast otvorena, znači da građani nisu u mraku.
Prilika je ovo da se Vlada Andreja Plenkovića odmakne od loših demokratskih praksi, kao što su najavljivanje sjednica Vlade dva sata prije održavanja, obraćanja javnosti isključivo na ad-hoc presicama kada to premijeru odgovara, a izostaje i adekvatna regulacija statusa posebnih savjetnika.
Dobro je što je Vlada konačno nakon tri godine odlučila popustiti zahtjevima GRECO-a i najavljuje reguliraciju statusa posebnih savjetnika premijera, ministrica i ministara, ali tome se nije pristupilo u cijelosti (samo djelomično). Prema pisanju portala Telegram, premijer i ministri imaju čak 31 posebnog savjetnika, a Vladi je trebalo mjesec i pol dana da odgovore novinarki na pitanje o njihovim naknadama.
GRECO je još 2019. godine preporučio da se regulira pravni status, zapošljavanje i obveze posebnih savjetnika, da se osigura provjera njihova integriteta, da njihova imena, funkcije i moguće naknade (za zadaće koje obavljaju za Vladu) budu javne te da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa i uporabi povjerljivih informacija. Vlada sada konačno predlaže da se podaci o posebnim savjetnicima objavljuju na web stranicama Vlade i ministarstava prema posebnom obrascu, koji će sastaviti – Vlada. No umjesto da se i na njih, zbog važnosti njihove funkcije u izvršnoj vlasti, primjenjuju odredbe Zakona u sukobu interesa, savjetnici će svoju nepristranost i posvećenost javnom interesu dokazivati potpisivanjem Izjave o interesima i nepristranosti sadržaj koje će, ponovo, propisati Vlada.
Nama u Gongu posebno je sporno što u Zakonu o Vladi nepromijenjena ostaje odredba prema kojoj odluke, rješenja i zaključke Vlada može i ne mora objaviti. Predložene izmjene i dopune Zakona o Vladi objavljene na javnom savjetovanju ne tiču se niti odredbi o sjednicama Vlade. Sjednice Vlade u pravilu se održavaju jednom tjedno, na dan koji odredi predsjednik Vlade. Načelno su javne, no Vlada može odlučiti da se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održi bez prisustva javnosti. Dnevni red sjednica Vlada u pravilu se objavljuje tek nekoliko sati rije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, Vlada može tijekom sjednice odlučiti da se s rasprave o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda isključi novinare.
Smatramo da bi se hrvatska Vlada mogla ugledati na neke pozitivne primjere europskih zemalja vezano za održavanje sjednica i informiranje javnosti. Primjerice u Estoniji, sjednice se u pravilu održavaju četvrtkom u 10h, dnevni red premijer potvrđuje dan ranije, a press konferencije se održavaju neposredno nakon sjednice. U Češkoj se također sjednice najavljuju dan ranije i potom se održava press konferencija.
Što se tiče konferencija za novinare, one se kod nas ne održavaju redovito, unaprijed određenog dana u tjednu. Posljednja Vlada koja je imala redovite tjedne konferencije za novinare bila je ona Ivice Račana, kada je svakog četvrtka, nakon sjednice Vlade, pred novinare izlazio premijer ili netko od potpredsjednika Vlade i ministara. Takvu praksu ukinuo je Ivo Sanader, a nakon njega nije ju obnovila ni Vlada Zorana Milanovića. Pozitivan primjer redovitog održavanja sjednica i konferencija za javnost pronalazimo u radu gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića koji pred medije izlazi svakoga utorka kako bi javnost informirao o aktualnim događajima u glavnom gradu.
Osim redovnih sjednica, Vlada RH prakticira i telefonske sjednice. Koncept telefonskih sjednica nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Tijekom 2021. telefonski je tako zaključen niz iznimno važnih ugovora i poslova, kao što je sporazum o kupnji cjepiva Pfizer, promjene odluke o isključivom gospodarskom pojasu i prihvaćanje amandmana koalicijskih partnera oko Zakona o mirovinskom osiguranju, i onog o Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Sjednice Vlade redovito imaju i dio zatvoren za javnost, čime su građani_ke isključeni iz procesa donošenja niza važnih odluka. Neka od pitanja o kojima se raspravlja na dijelu sjednice zatvorenom za javnost jesu kadrovska pitanja, prijedlozi stajališta i odgovora RH prema institucijama Europske unije te općenito EU poslovi.
Ova pitanja Vlada u predloženim izmjenama i dopunama Zakona nije otvorila za javno savjetovanje. Zbog toga Gong poziva Vladu da pokaže stvarnu političku volju i otvori se prema građankama i građanima od kojih ju na Markovom trgu posljednje gotovo dvije godine ‘štite’ policijske barikade. Na Markov trg može se doći samo preko policijskih punktova, ako za to imate opravdan razlog ili ste ondje najavili prosvjed. Vrijeme je da se Markov trg konačno otvori građankama i građanima. Pitanje sigurnosti treba riješiti na način da se građanima ne zabranjuje pristup.
Ovo su Gongove preporuke za otvaranje i transparentniji rad Vlade:
1. Otvorite Markov trg građanima
Već 532 dana, ili duže od godinu i pol, građankama i građanima ograničen je pristup ključnim demokratskim institucijama, Vladi i Saboru, koje su zaštićene policijskim barikadama nakon napada na Markovom trgu u listopadu 2020. godine. Prema Ustavu RH, svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, stoga je pitanje ograničavaju li prekomjerno ovakve sigurnosne mjere slobodu kretanja građanima_kama RH.
2. Najavite sjednice Vlade barem dan ranije zajedno s objavom dnevnog reda
Dnevni red sjednica Vlada u pravilu objavljuje tek nekoliko sati prije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, premda Vlada objavljuje video i tonski zapis dijela sjednica otvorenih za javnost čime omogućuje uvid u proces donošenja odluka, nedostaju zapisnici sjednica koji bi omogućili jednostavnije pretraživanje pojedinih točaka na dnevnom redu Vlade.
3. Održavajte redovne konferencije za javnost s točno određenim danom u tjednu
Spremnost političara da budu odgovorni prema javnosti osnovni je preduvjet za povećanje povjerenja građana u rad tijela javne vlasti i njihovo efikasno djelovanje. Bez povjerenja građana u tijela javne vlasti nema ni sudjelovanja građana i javnosti u donošenju odluka, što slabi kvalitetu donošenja i provođenja propisa. Samo informirana javnost može biti učinkovit demokratski mehanizam kontrole vlasti, a zadaća institucija u zrelim demokracijama je edukacija javnosti i što transparentnije informiranje o radu tijela javne vlasti.
4. Regulirajte telefonske sjednica Zakonom/Poslovnikom Vlade
Koncept telefonskih sjednica nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi RH ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Za telefonske sjednice ne postoji unaprijed objavljeni dnevni red, a na stranicama Vlade tek naknadno objavljuje se kratko priopćenje o održanoj sjednici. Tijekom 2021. telefonski je tako zaključen niz iznimno važnih ugovora i poslova o kojima je javnost tek sporadično obaviještena.
5. Poslovnikom Vlade jasno propišite vrste odluka o kojima se raspravlja na zatvorenim sjednicama
Nisu jasni kriteriji prema kojima su neke točke dnevnog reda zatvorene za javnost poput odluka o imenovanjima i razrješenjima ili redovitih izvještavanja o iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije. Ova druga točka je posebice važna s obzirom na učestalu praksu iznošenja neslužbenih, neprovjerenih i često netočnih procjena iz različitih izvora. Istovremeno, nema sumnje kako je objava ažuriranih i točnih podataka o iskorištenosti EU sredstava u javnom interesu.
6. Otvorite rasprave o europskim poslovima javnosti
Pozivamo Vladu RH da počne objavljivati prijedloge nacionalnih stajališta o novim zakonima i politikama EU prije rasprave na sastancima Vijeća ministara. Time bi javnost, ali i saborske zastupnice i zastupnici imali bolji nadzor nad europskim poslovima i utjecaju koji na donošenje zakona imaju veliki poslovni lobiji. Transparentnost je ključni prvi korak u suzbijanju prekomjernog korporativnog utjecaja primjetnog u brojnim pregovorima zemalja članica o novim propisima i direktivama Europske unije.
7. Regulirajte status posebnih savjetnika premijera, ministrica i ministara sukladno preporukama GRECO-a
Posebni savjetnici Vlade trebali bi biti obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi njihovo djelovanje u interesu javnosti moglo nadzirati Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, tijelo neovisno o Vladi. Prijedlog prema kojem bi Vlada sama utvrđivala sadržaj Izjave o interesima i nepristranosti potpisivanjem koje savjetnici potvrđuju nepostojanje sukoba interesa ne može biti univerzalno primjenjiv na svaku situaciju u kojoj bi se pojedini savjetnik ili savjetnica mogli naći u sukobu interesa.
