Na natječaju Vidi Web Top 100, po treći put smo proglašeni jednim od najboljih informativnih portala u zemlji. Iza kulisa i dalje se odvija akcijski plan kokošizacije svega postojećega, a na red je ovih dana došao i H-alter.

U glamuroznom ambijentu zagrebačkog hotela Esplanade, u prisustvu uglednika iz poslovnog, znanstveno-tehničkog i političkog života, na čelu sa premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom znanosti Radovanom Fuchsom, časopis Vidi sinoć je objavio rezultate tradicionalnog natječaja za izbor najboljih hrvatskih portala, Vidi Web Top 100, za 2009. godinu.

Najbolji po kategorijama su Encian.hr, Carnet.hr, Linux za sve, Dnevnik.hr, MTV Hrvatska, Creative Mess, Lilazilla i Mojtv.hr.

Posljednji među njima, Mojtv.net, pobijedio je u kategoriji „Mediji, novosti, oglasnici". U istoj kategoriji H-alter je uvršten među deset najboljih hrvatskih portala. Od H-alterova osnivanja, prije četiri i pol godine, ovo je treći put da nas Vidijev stručni žiri, kojeg u pravilu sačinjavaju istaknuti predstavnici novinarske struke ili civilnog društva, uvrštava među deset najboljih portala u ovoj, jedinoj koliko-toliko „novinarskoj" kategoriji natječaja Vidi Web Top 100. To priznanje dobili smo i za 2008. godinu, te za 2006., kada nam je, u okviru istoga događaja, Radio 101 dodijelio i posebnu nagradu kao portalu koji najbolje promovira nove ideje i vrijednosti.

Svojom koncepcijom, kvalitetom i javnom vidljivošću H-alter se pretovrio u kontinuirani eksces unutar javnog prostora čiji karakter i sadržaje diktiraju medijske korporacije. Najveću cijenu toga uspjeha plaćaju naše suradnice i suradnici, koji su tijekom ove godine pristajali raditi na volonterskoj osnovi, ili uz autorske honorare koji su upravo smiješni

Postoji nekoliko razloga zašto su nam dragocjena Vidijeva priznanja, koja zbog odaziva samih natjecatelja, relevantnosti članova žirija i evidentne potpore obnašateljica i obnašatelja različitih funkcija (koje bismo, odustanemo li za trenutak od ozbiljnije analize, mogli nazvati društvenom elitom), ima evidentno općeH-rvacki karakter. Prvo, što god mislili o godišnjim izborima i natječajima, kontinuitet H-alterova uvrštavanja među deset najboljih ipak jest nekakvo priznanje kvalitete portalu koji upravo čitate. Drugo, konkurenti koji su se zajedno s nama našli među „Top 10" u pravilu su mediji čiji godišnji budžeti teže nekoliko nula više od iznosa koji u godini dana potroši H-alter. Zahvaljujući našim donatorima, a najizdašniji među njima bili su Grad Zagreb i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, u ovoj smo godini imali na raspolaganju 250 tisuća kuna, uključujući najam redakcijskog prostora, troškove telefona, grijanja, administrativne troškove, amortizaciju opreme, hosting, poreze, prireze, PDV itd, itd. Urednici ili publisheri portala velikih medijskih i drugih korporacija s kojima smo se našli u grupi od deset najboljih, poput Jutarnjeg.hr, Hrvatskog Auto Kluba, RTL-Televizije, Vecernjeg.hr, toliki iznos potroše u nekoliko tjedana. Svojom koncepcijom, kvalitetom i javnom vidljivošću H-alter se pretvorio u kontinuirani eksces unutar javnog prostora čiji karakter i sadržaje diktiraju medijske korporacije, ali najveću cijenu toga uspjeha plaćaju naše suradnice i suradnici, koji su tijekom ove godine pristajali pisati, fotografirati i dizajnirati pretežno na volonterskoj osnovi, ili uz autorske honorare koji su upravo smiješni. Upravo oni stoga zaslužuju najveću pohvalu i javno priznanje.

kosorvidi.jpg

Problemi s kojima se danas suočava novinarstvo nije isključivo privatna stvar novinara, već su to problemi čitavog društva. Bez nezavisnih, slobodnih, odgovornih i kvalitetnih novina nema demokracije, to više nije potrebno posebno elaborirati. U Hrvatskoj, osim nekoliko medijskih projekata koji, poput H-altera, egzistiraju više kao eksces i diverzija nego kao sustavom posredovan čimbenik, nema nezavisnih, slobodnih, odgovornih i kvalitetnih novina. A to je lakmus papir kojim sa stopostotnom sigurnošću dokazujemo da nema niti demokracije.

Ukoliko je ovoj državi stalo do demokracije, a trebalo bi joj biti stalo jer je ta riječ zapisana u uvodnim člancima njezina ustava, trebala bi iskoristiti sav svoj legalitet i legitimitet za uvođenje reda u korporacijske medije i njihovo stavljanje na odgovarajuće mjesto, s obzirom na njihovu orijentaciju na tržišne i zabavne sadržaje. Trebala bi što prije osigurati da elektronički i papirnati mediji koji su u njezinu vlasništvu budu posvećeni informiranju i obrazovanju edukativno zapuštenog hrvatskog puka, umjesto da nam u udarnim terminima nude plesove sa zvijezdama, šlagerske rivajvle i milijunaše, a pod informativne nam programe podmeću bozu.

Hrvatska državna zaklada  želi nam pomoći na način da nas utovi znatno zamašnijom količinom kuna, ali da nam istodobno podreže krila. Drugim riječima, želi nam pomoći na način da nas pretvori u nešto nalik na kokoš

Trebala bi razviti i razuman, na potrebama novinarske struke utemeljen koncept sustavne podrške neprofitnim medijima, koji će do daljnjega, odnosno do nekakvog budućeg mogućeg ili priželjkivanog samourušavanja korporacijskog medijskog divljanja, na simboličkoj razini obavljati funkciju ozbiljnih i utjecajnih glasila. Na tom planu napravljen je u zadnje vrijeme zavidno golim napredak. Državna zaklada za civilno društvo povisila je godišnju dotaciju H-alteru sa 89 499 kuna na 300 tisuća kuna za 2010. godinu. Potom se, doduše, na brzinu malo korigirala. Bez objašnjenja smanjila je iznos na 294.824 kuna, šaljući nam time poruku da svojom arbitrarnom odlukom, neutemeljenom ni na kakvim kriterijima, može i dalje smanjivati dotaciju kako joj se prohtije, kad joj se prohtije, na osnovu čega bilo joj se prohtije i do iznosa koji joj se prohtije.

Zaklada je svoju dotaciju popratila s još nekoliko novina, među kojima je i eksplicitna zabrana odvajanja više od jedne trećine ukupnog iznosa dotacije za potrebe autorskih honorara H-alterovim vanjskim suradnicima. K tome ta zabrana ima i eksponencijalan karakter, što znači da bismo u 2012. godini svega 15 posto dotacije, ma kolika tada bila, mogli isplaćivati vanjskim suradnicima.

Kao što je na početku ovoga članka navedeno, H-alter već godinama leti među vrhovima hrvatskog medijskog prostora na krilima širokog kruga vanjskih suradnika. Hrvatska državna zaklada sada nam želi pomoći na način da nas utovi znatno zamašnijom količinom kuna, ali da nam istodobno podreže krila. Drugim riječima, želi nam pomoći na način da nas pretvori u nešto nalik na kokoš. Preostaje nam da vidimo provodi li to u okviru planski osmišljene strategije razvoja hrvatskog peradarstva, ili se možda ipak radi o pukoj slučajnosti.

<
Vezane vijesti