„Krajnji cilj je spriječiti objavljivanje informacija od javnog interesa koje mogu štetiti vladajućima, posebice u svjetlu činjenice da je iduća godina superizborna“, rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko na jučer održanom okruglom stolu o izmjenama Kaznenog zakona kojima se namjerava sankcionirati narušavanje tzv. „tajnosti istrage“. Okrugli stol organizirali su HND i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
HND se žestoko suprotstavlja ovakvom zakonskom prijedlogu, rekao je Zovko. „Svi dobro znamo kako je do njega došlo i koja mu je svrha. Koliko god se vladajući trudili govoriti da nije protiv novinara, itekako je protiv naše profesije.“
Prema riječima predsjednika HND-a, u prijedlogu zakona ne postoje zaštitne klauzule koje bi služile onemogućavanju progona novinara koji objavljuje podatke iz istrage. Premda se u prijelogu taksativno navodi koje sve osobe mogu odgovarati za novo kazneno djelo, a riječ je o osobama koje su do podataka došle u okviru svojega rada, poput pravosudnih dužnosnika ili državnih službenika u pravosudnom tijelu, policijskih službenika ili dužnosnika, okrivljenika, odvjetnika, odvjetničkih vježbenika, svjedoka, vještaka, prevoditelja ili tumača, na prvi pogled se čini da za njega ne može odgovarati novinar. To međutim, nije jasno definirano, a novinari su u opasnosti zato što za neko kazneno djelo može odgovarati i osoba na koju se zakon taksativno ne odnosi.
„U ovom je slučaju riječ o poticanju na kazneno djelo. Novinar, dakle, može odgovarati za kazneno ako od nekog izvora zatraži da mu otkrije nejavni podatak. Ako novinar od nekog izvora zatraži da mu oda nešto nejavno, može biti osumnjičen zbog poticanja na odavanje tajnoga podatka, a da do odavanja uopće nije došlo“, rekao je Zovko.
„Čak i kada ne bi bilo mogućnosti da novinar kazneno odgovara, a vidjeli smo da to nigdje nije taksativno navedeno, ostaje opasnost da se novinarima, kako bi se u istrazi došlo do ‘počinitelja’, odnosno njihovoga izvora, pretražuju mobiteli, ili se prema potrebi provode druge dokazne radnje u skladu sa Zakonom o kaznenome postupku. Taj zakon predviđa da se pretraga, osim kod osumnjičenika, može provoditi i kod trećih osoba koje nisu osumnjičenici. Ovakvo nedefinirano tumačenje ostavlja veliki prostor da se novinarima, čak i ako ne budu osumnjičeni, npr. oduzme mobitel kako bi se vidjela njihova komunikacija s izvorima te bi se tako pribavljali dokazi.”
