“Sakupljanje cijelih biljaka proljetnica dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija”, navode iz JU Zeleni prsten.
Nakon duge zime dočekali smo početak proljeća. Priroda se budi, a prve biljke koje cvjetaju su visibabe, bijele šumarice, ljubičice, jetrenke, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci (zvončići)… No, iako su nam privlačne i poželimo ih ponesti kući, ne smijemo ih brati, upozoravaju iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.
“Sve su one najljepše na svojim prirodnim staništima. Ako tamo i ostanu, moći ćemo ih promatrati svake godine iznova, dok u našim vazama na stolovima traju samo nekoliko dana”, objašnjavaju.
Naime, proljetnice su višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa – lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih.
“Sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija”, navode iz JU Zeleni prsten.
Bijeli, ljubičasti i žuti tepisi kojima se šume i livade obuku u proljeće podsjećaju da su topli dani pred nama. Iz JU Zeleni prsten navode i kako je visibaba najranija i najrasprostranjenija proljetnica, cvjeta već pod snijegom. Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, cvijet se ujutro otvara, a navečer zatvara. Jaglac raste na livadama sunčanih i suhih staništa, među grmljem, na obroncima i rubovima svijetlih, listopadnih šuma. Svojim mirisom privlači ljubičica, dok će tajanstvena bijele šumarice za vrijeme kiše sklapati latice kako bi zaštitile prašnike i tučak od vremena. Krhke i kratkotrajne latice šumarice lako se raznose vjetrom.
Strogo zaštićene biljke poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. One koji to ipak čine može se kazniti novčanim kaznama u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna/ 3.318,10 do 26.544,56 eura za pravnu osobu te od 7.000 do 30.000 kuna/ 929,10 do 3.981,68 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
“Pozivamo građane da umjesto branja proljetnice fotografiraju, crtaju, slikaju, uživaju u pogledu i svojim primjerom pokažu djeci kako se odgovorno ponašati prema prirodi”, zaključuje ravnateljica JU dr.sc. Tatjana Masten Milek.