H-Alter
Foto: Centar Stančić<br>Foto: Centar Stančić
"Upravo smo danas postavili trampolin pa sam ga išla pogledati", kaže Jasna Lesički, voditeljica Senzornog vrta Centra Stančić. Dok korisnici te ustanove ovdje obavljaju radnu terapiju razvijajući osjetila kroz mirise, dodire i zvukove prirode, u terapijskom vrtu Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači korisnici sudjeluju u održavanju vrta i uzgoju povrća. "Oni su ovdje sretniji i veseliji, jača se onaj zdravi dio osobe što je cilj liječenja", ističe Matej Josić.

"Upravo smo danas postavili trampolin pa sam ga išla pogledati", kaže sretno Jasna Lesički, voditeljica Senzornog vrta Centra Stančić. Centar je ustanova koja skrbi o osobama s raznim vrstama invaliditeta, a kako se nalazi u ruralnom okruženju imaju oko svojih zgrada prostrane zelene površine.

"No, mnogi naši korisnici se kreću u invalidskim kolicima ili se otežano kreću i nije im bilo dostupno to zelenilo. Zato smo osmislili ovaj vrt kako bi se prvenstveno i njima omogućio boravak u prirodnom okruženju", kaže Lesički.

Posađeni ružmarin, lavanda, metvica i drugo aromatično bilje šire ugodne mirise vrtom. Osim podražaja osjeta mirisa, vrt nudi mogućnost i za druge senzorne doživljaje. Tu su taktilne ploče za osobe koje ne vide, a mogu se dodirivati i druge površine, od stabala do vode u jezercu. Iako je jezero malo, postavili su i malu pumpu pa imaju i fontanu koja stvara opuštajući zvuk žuborenja vode. To je i dom za ribice i pokoju patku.

"Radni terapeuti ovdje mogu provoditi terapiju s korisnicima tako da potiču njihova osjetila, kako bi im se opip, njuh, sluh, razvijali", kaže Lesički.

Dok središnja ustanova skrbi uglavnom o odraslim korisnicima, ispostave u Dugom Selu i Vrbovcu brinu o 200 djece. Oni u središnju ustanovu dolaze na terapijsko jahanje, ali se u pauzama od terapija također igraju u vrtu.

"S vremenom je ovaj vrt dobio jako bitno mjesto u svim našim životima. Kada imam pauzu i ja se dođem ovdje odmoriti na nekoliko minuta, odmah se opustim i relaksiram do uobičajenih aktivnosti, papira, pisanja projekata. Tako je i našim korisnicima koji ovdje nalaze smirenje", kaže Lesički.

Senzorni vrt Centra Stančić
Senzorni vrt Centra Stančić

U vrijeme pandemije vrt je još dobio na značaju. Kako je riječ o otvorenom prostoru, ovdje se mogu odvijati grupne aktivnosti, pa imaju sportske srijede, glazbene radionice petkom…

"Napravili smo i kućicu za druženje, gdje si ljudi popiju kavu. Imamo tu i tri konja u svrhe terapije, a sada i terapijskog psa", opisuje Lesički na koje sve načine približavaju prirodu svojim korisnicima u Centru Stančić.

I dok je u svijetu to uobičajena praksa, terapijski vrtovi nalaze svoje mjesto u sve više ustanova koje brinu o osobama s invaliditetom i u Hrvatskoj. Još jedan vrt pronašli smo u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot u Popovači, koja na kraća ili duža razdoblja zbrinjava osobe s problemima mentalnog zdravlja. I ta je bolnica, slično kao Centar Stančić, okružena zelenim površinama no uočili su potrebu za kreiranjem i terapijskog vrta

"Bolnica se nalazi u dvorcu okruženom hortikulturom, imamo puno stabala i stazica, no htjeli smo organizirati uvjete za provođenje terapijskih aktivnosti", kaže Matej Josić iz Udruge za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika koja djeluje pri Bolnici i brine o vrtu.

Slično kao i u Centru Stančić, posadili su aromatično bolje, postavili sjenicu za druženja.

"Ljudi koji borave u bolnici vole ovdje boraviti, u prirodi se opuste na drugačiji način, tok misli im postane drugačiji, cirkulacija i cijeli metabolizam", ističe Josić.

vrt_centarstancic3.jpg

U vrtu se odvija i radna terapija na način da grupa korisnika brine o vrtu, sade biljke, zalijevaju, plijeve, čiste smeće… Postavili su tako i povišene gredice u kojima uzgajaju povrće koje koristi u bolničkoj kuhinji – rajčice, mladi luk, krastavce. Tako su zaokružili proces jer održavaju i kulinarske radionice.

"Sve ovo ima veliko značenje u radnoj terapiji. Kada radite nešto svojim rukama, berete plodove svoga rada, a potom to i pojedete, osjećate zadovoljstvo. Radimo i na očuvanju ili stvaranju radnih navika, da nauče nove stvari i da kasnije kod kuće mogu nastaviti s tim aktivnostima. No, i neki korisnici dođu kod nas s iskustvom, oni sudjeluju i u kreiranju uređenja", kaže Josić.

U vrijeme pandemije vidi se koliko velike posljedice na mentalno zdravlje boravak u zatvorenim prostorima i izolacijama ima na sve, a osobama koje su već suočene s takvim problemima, osobito je bitno omogućiti boravak na otvorenom prostoru.

Trudimo se provoditi s našim korisnicima što više vremena na otvorenom. Zatvaranje u zidove je psihički naporno, a uz to u vrijeme korone na otvorenom je manja mogućnost zaraze. Oni su ovdje sretniji i veseliji, jača se onaj zdravi dio osobe što je cilj liječenja", ističe Josić.

No, ideja im je da se napravi niz vrtova u krugu bolnice, ali im za uređenje većih površina nedostaje financijskih sredstava, kao i stručnjak koji bi to osmislio i vodio. Udruga se prijavljuje na manje natječaje pa tako ipak polako napreduju. Dok je nekad postajala mogućnost "bolničke ekonomije", bolnica je imala vlastite voćnjake i vinograde, no danas to više nije moguće, pa vrt na neki način nastavlja tradiciju.

Dok su vrtovi koje smo upoznali kroz razgovor s Lesički i Josićem u sklopu ustanova, Grad Zagreb je u ožujku krenuo s gradnjom terapijskog vrta koji će služiti i širem krugu građana.

Vrt Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači, Foto: Udruga<br>
Vrt Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači, Foto: Udruga

"Tijekom provedbe projekta 'Gradski vrtovi', primijećen je izražen interes građana osjetljivih skupina i osoba s invaliditetom za sudjelovanjem, te se sukladno tome i formirala ideja o izgradnji adekvatno opremljenog terapeutskog vrta", ističe Dejan Jaić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo koji provodi ovaj projekt.

Vrt koji je u izgradnji u krugu bivše tvornice Sljeme trebao bi biti završen tijekom svibnja, a financira se kroz europski projekt proGIreg. Zajedno s gradovima Dortmundom, Torinom, Ningboom, Zagreb kroz ovaj projekt "uspostavlja žive laboratorije u urbanim područjima suočenim s izazovima postindustrijske obnove s ciljem podizanja kvalitete života lokalnih zajednica uvođenjem rješenja temeljenih na prirodi".

Tako je cilj izgradnje vrta za terapeutsko vrtlarenje i edukaciju u Sesvetama omogućiti osobama s poteškoćama vrtlarenje, ali i uključiti osobe s invaliditetom kao i druge socijalne osjetljive skupine građana u širu društvenu zajednicu.

"Dugoročno se želi i smanjiti troškove vezane uz rehabilitaciju te poboljšati kvalitetu života svih zainteresiranih građana", navodi Jaić.

Aktivnosti u vrtu će se provoditi tijekom cijele godine za sve dobne skupine.

vrt_popovaca.jpg

"U suradnji sa stručnjacima iz domene vrtlarstva kao i sa stručnim vodstvom terapeuta organizirat će se tematske radionice i edukacije namijenjene osobama određene socijalno osjetljive skupine. Također kroz suradnju škola i vrtića organizirat će se nastava u prirodi, edukativne radionice za djecu predškolske i školske dobi", najavio je Jaić.

U budućem vrtu Grad Zagreb će održavati sadržaje i potrebnu komunalnu infrastrukturu dok će Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom voditi komunikacijske aktivnosti i ostale ustanove pozvati na korištenje vrta.

Želja nam je potaknuti osobe s poteškoćama, te roditelje djece s poteškoćama da se prijave i budu korisnici vrta", zaključuje Jaić.

Koje će sadržaje nuditi zagrebački terapijski vrt

U terapijskom vrtu unutar kruga bivše tvornice Sljeme planirani su sljedeći sadržaji:

  1. Zone za integraciju korisnika, a koju će sačinjavati sjenica, roštilj, drvena platforma/pozornica i kružne klupe,
  2. Zone za vrtlarenje i edukaciju, a koju će sačinjavati povišeni stolovi za uzgoj bilja, hugelkultur gredica, spremište za alat i špalir,
  3. Zona za senzorički vrt i senzorička odmorišta, a koju će sačinjavati povišene i klasične gredice s biljem, refleksološka staza, "mirna odmorišta i interaktivna skulptura.
vrt_popovaca3.jpg

Značaj terapijskih vrtova

Terapijski vrtovi su posebno dizajnirani vrtovi s ciljem jačanja motoričkih, senzoričkih, kognitivnih, afektivnih, alimentarnih, duhovnih i socijalnih potencijala za skladan život i zdravlje. Terapijski vrtovi i terapijska hortikultura omogućuju svakom ljudskom biću, bez obzira na ograničenja, da radi, stječe nova znanja i opušta se.

Hortikulturna terapija pomaže poboljšanju pamćenja, kognitivnim sposobnostima, iniciranju zadataka, jezičnim vještinama i socijalizaciji. U tjelesnoj rehabilitaciji, hortikulturna terapija može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju koordinacije, ravnoteže i izdržljivosti. U strukovnim hortikulturnim terapijskim postavkama ljudi uče samostalno raditi, riješiti problem i slijediti upute", naglašavaju iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Projekt proGIreg

Osim vrta u sklopu projekta proGIreg trebao bi se modernizirati postojeći urbani vrt, planinara je implementacija zelenih krovova i zidova, nova akvaponička instalacija, postava solarnih panela te izgradnja biciklističke staze ekološkim materijalima u sklopu Ulice 6 koja povezuje naselje Novi Jelkovec sa živim laboratorijem.


 

<p class="MsoNormal">Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na
vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj
teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.<o:p></o:p></p>

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.

<
Vezane vijesti