H-Alter
ev_2_copy40987.jpgStrategija omladinskog sektora VE-a do 2030. godine najjače ističe deklarirane ključne vrednote Vijeća Evrope: ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Mladi bi se ljudi trebali koristiti činjenicom razvijenih ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, a i sami bi na različite načine trebali promovirati, podržavati i braniti te vrijednosti. No što je po pitanju primjene Strategije dosad napravljeno u Hrvatskoj?

Početkom 2020. godine glavna tajnica Vijeća Evrope koja se, podsjetimo, odaziva na ime i prezime Marija Pejčinović Burić, zajedno s Iraklijem Giviašvilijem, gruzijskim diplomatom koji je tada obavljao čelnu funkciju u Ministarskom odboru VE-a, potpisala je Strategiju omladinskog sektora VE-a do 2030. godine. U proteklih četrnaestak mjeseci vrijedne su ruke domaće diplomatkske birokracije uspjele taj opsežni dokument, dugačak približno 50 kartica, sažeti na format četverostraničnog informativnog letka, slikovnice s fotkama ženske omladine koja u kongresnoj dvorani nečemu razdragano plješće, začinjene raznobojnim letećim srčekima na kojima su ispisane važne poruke na dominantnim evropskim jezicima: "Hate speach? – Not in my name!"; "Без омраза" i kolektivističkim motivima nalik na proslavu davnašnjeg Dana mladosti. Sve pršti od političke korektnosti na simboličkoj razini, ali dublje poruke nema, kao što nema niti potpunije informacije o samom tekstu Strategije. U 3-4 rečenice i nekoliko natuknica, koliko je ukupno sadržano u toj "hrvatskoj" verziji VE-ovog dokumenta nailazimo na obilje pravopisnih i gramatičkih pogrešaka, brkanja jednine i množine, izostavljanja razmaka među riječima i interpunkcijskih znakova. Mora biti da je ipak korišten Google translate.

ev_1_copy75531.jpg

Doduše niti sam engleski original nije nikakva stilska uspješnica: na, rekosmo, 50 kartica teksta riječ "mladi" (youth) javlja se točno 418 puta. Ako se čovjek ipak nekako probije kroz šumu floskula i rečeničnih konstrukcija kakve već nakon nekoliko odlomaka prijete uspavljivanjem, i pritom sve elemente evropskog novogovora prevede na sebi razumljiv jezik, smisao Strategije ipak mu ostane u svijesti.

Ona najjače ističe deklarirane ključne vrednote Vijeća Evrope: ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. U odnosu na njih, mladi bi se ljudi trebali nalaziti u poziciji da se, s jedne strane, koriste činjenicom razvijenih ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, a s druge strane, da i sami na različite načine promoviraju, podržavaju i brane te vrijednosti.

Sadašnje prilike u Evropi (dakle u trenutku kada je COVID-19 tek bio na putu ovamo) ocrtane su prikladnim sumornim bojama: spominju se trajno siromaštvo, problemi sa zdravljem i izostankom blagostanja, nemogućnosti pristupa dobrom obrazovanju. Na nadolazeće generacije, kaže se, utječu i velike globalne teme, poput novih tehnologija, umjetne inteligencije, teškoća s održivim razvojem, klimatske krize. Tu su i politički trendovi prema populizmu, čiji se korijen vidi u nedostatku povjerenja u institucije i u socijalnoj isključenosti. Ljudska prava, demokracija i vladavina prava dovedeni su u pitanje, njihove ugroze djeluju sinergijski i na različite načine utječu na današnji evropski podmladak. Ranjive skupine mladih, pogotovo pripadnici manjina, često se susreću s posebnim opasnostima. Rješenje ovih "izazova", kaže se, zahtijeva efikasne javne politike prema mladima. 

Dokument naširoko elaborira kako bi se njihovim pripadnicima i pripadnicama trebale približiti demokratske i ljudsko-pravne vrijednosti: stvaranjem povoljnog okruženja za civilno društvo, širenjem prostora njihovih prava i sloboda, pružanjem oslonca u znanstvenoj i visokoškolskoj zajednici, uključivanjem u raznorazne forume, odbore i slična tijela kako bi osjetili slast sudjelovanja u donošenju odluka.

ev_3.jpg

Strategija izlistava i čitav niz tematskih prioriteta politike Vijeća Evrope prema mladima u ovom desetljeću, poput revitalizacije pluralističke demokracije, realnog upražnjavanja ljudskih prava (access to rights) od strane pripadnika i pripadnica omladinskih društvenih skupina, poticanja zajedništva u miroljubivim i inkluzivnim društvima. U nizu mjera za koje se navodi da će se pomoću njih postizati navedeni tematski prioriteti, navedimo "povećanje kapaciteta civilnog društva"; "povećanje kapaciteta omladinskih organizacija"; "participativnost u provođenju politika"; "uklanjanje prepreka za participaciju mladih"; "poboljšanje institucionalnih odgovora" na različite društvene promjene; "suzbijanje diskriminacije, nasilja i isključenosti"; razvijanje svijesti o "evropskom jedinstvu, globalnoj solidarnosti, miru, različitosti, međukulturnom i međugeneracijskom dijalogu"; "izgradnja kulture mira"; "poboljšavanje kvalitete rada s mladima". Ovo sve pomno navodimo kako bi se potencijalni čitaoci – mladi i oni koji se takvima osjećaju – mogli samostalno uputiti u razmatranje razlika između teorije koja se deklarira u Vijeću Evrope i prakse koja danas postoji u Hrvatskoj.

Strategija, nadalje, navodi principe na osnovu kojih bi se VE trebao baviti omladinom: uzajamno poštovanje, povjerenje, uključivost, trajnu predanost, sudjelovanje, jednakost, transparentnost i suradnju.

Dalje se nabraja niz metoda kojima bi se navedeni prioriteti u ovom desetljeću trebali ostvarivati. Primjerice, pružanjem pomoći razvoju politike za mlade u državama članicama kroz različite oblike potpora, radom s aktivistima, čelnicima i ostalim, kako je rečeno, "multiplikatorima" radi povećanja njihovih sposobnosti, financijskim potporama razvoju civilnog društva za mlade, unapređenjem standarda javnih  politika prema
Na pitanje što je u četrnaest mjeseci, od donošenja strategije VE-a napravljeno na njezinoj implementaciji u Hrvatskoj, u SDUDM-u nas prije svega upozoravaju da nam ne promakne jučerašnji historijski događaj - Andrej Plenković je potpisao dokument kojim osniva Savjet za mlademladima, njihovim uključivanjem u VE i međuresornom suradnjom. To sve trebalo bi se odvijati u tijelima poput Evropskih centara za mlade i Evropske zaklade za mlade, koji zajedno tvore Sektor za mlade VE-a, te u suradnji s Evropskom komisijom.

Za Sektor za mlade VE-a u dokumentu se, doista skromno, tvrdi da nas je već baštinio izvanrednim profesionalnim dostignućima  (produced a striking professional legacy of achievement) , poput inovativnih standarda, instrumenata na polju suradnje s mladima, međuvladine suradnje na istoj temi, kampanjama, obrazovnim pristupima multi-kulti tematici, ljudskim pravima, unapređenju neformalnog učenja. U kontekstu Sektora za mlade opet se taksativno navodi ono što je već gore na ovaj ili onaj način bilo navedeno, poput financijskih potpora razvoju civilnog društva, kvalitetne infrastrukture, umrežavanja, učenja, prakticiranja, promoviranja, participiranja, inoviranja, specijaliziranja, konzultiranja, ekspertiza...

Središnji državni ured Republike Hrvatske za demografiju i mlade na čijem je čelu državna tajnica i bivša HDZ-ova zastupnica Željka Josić, upitali smo kakve su dosadašnje refleksije Strategije omladinskog sektora VE-a u Hrvatskoj; je li išta, i što jest, u dosadašnjih četrnaest mjeseci napravljeno na implementaciji Strategije? Konkretnije, u kojoj je fazi izrada Nacionalnog programa za mlade 2020. - 2024. i kada bi se moglo očekivati donošenje toga dokumenta?

Naime, našem strateškom "omladinskom" dokument rok upotrebe iscurio 2017. godine i država otada ne sastavlja novi, što je postao standard odnosa HDZ-ove vlasti prema strategijama za sve moguće politike. Nekad su ih donosili, ali ih nisu primjenjivali, a "novi" HDZ je, reklo bi se, zaključio kako je  u tom slučaju praktičnije ne gubiti vrijeme ni na njihovo donošenje.

U trenutku postavljanja novinarskog pitanja na stranicama Državnog ureda bilo je napisano kako je  "očekivano vrijeme upućivanja dokumenta na usvajanje Vladi  kraj I. kvartala 2020. godine", ali taj podatak je dan-dva potom  otamo tajanstveno ispario.

Nacionalni program za mlade je početkom 2020. godine od strane tadašnjeg Ministarstva demografije bio izložen na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, i pretrpio je dosta kritika od strane sudionika u raspravi. Otad mu se gubi svaki trag, pa nije čak objavljen niti izvještaj o Kako je moguće da je jedan Vladin resor sastavljao strategiju ne znajući da drugi sastavlja Zakon o strateškom planiranju i što u tom zakonu piše? Koliko je resursa bivšeg Ministarstva demografije, s koliko sati rada, uloženo u taj ćoravi posao, i koliko je to sve skupa koštalo porezne obveznike? Kad će nacrt novog NPM-a biti gotov?provedenom savjetovanju.

"Središnji državni ured za demografiju i mlade pokreće postupak izrade novog Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2022. do 2024. godine", odgovoreno nam je pismenim putem iz Ureda, uz objašnjenje: "S obzirom da je izrada Nacrta Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine započela prije donošenja Zakona o strateškom planiranju, Nacrtom nije obuhvaćen obvezni sadržaj akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji propisuje Uredba o strateškom planiranju, kao ni procedura za pripremu, izradu, provedbu, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja propisana Zakonom o strateškom planiranju.  Ujedno, cjelokupna izrada nacrta NPM-a tekla je u otežanim uvjetima zbog čega je vremenski bila i dugotrajna. Dodatno, situacija nastala uslijed epidemije COVID-19 aktualizirala je probleme mladih na koje je potrebno odgovoriti kreiranjem novih mjera. Slijedom navedenog, a prepoznajući probleme s kojima se susreću mladi, ali i njihove velike potencijale te važnost djelovanja javnih politika usmjerenih mladima, SDUDM je pokrenuo postupak izrade novog NPM-a koji će obuhvatiti sva značajna prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade usmjerene na poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih ljudi temeljene na aktualnim potrebama mladih."

Odgovor, naravno, ne anticipira daljnja potpitanja, a ona se nameću sama od sebe: kako je moguće da je jedan Vladin resor sastavljao strategiju ne znajući da drugi sastavlja Zakon o strateškom planiranju i što u tom zakonu piše? Koliko je resursa bivšeg Ministarstva demografije, s koliko sati rada, uloženo u taj ćoravi posao, i koliko je to sve skupa koštalo porezne obveznike? Kad će nacrt novog NPM-a biti gotov, i tko je odgovoran za to što je ovo društvo već četiri godine bez strategije javne politike unapređenja položaja mladih?  

Na pitanje što je u četrnaest mjeseci, od donošenja strategije VE-a napravljeno na njezinoj implementaciji u Hrvatskoj, u SDUDM-u nas prije svega upozoravaju da nam ne promakne jučerašnji historijski događaj - Andrej Plenković je potpisao dokument kojim osniva Savjet za mlade, Strategija VE-a  izlistava čitav niz tematskih prioriteta politike Vijeća Evrope prema mladima u ovom desetljeću, poput revitalizacije pluralističke demokracije, realnog upražnjavanja ljudskih prava od strane pripadnika i pripadnica omladinskih društvenih skupina, poticanja zajedništva u miroljubivim i inkluzivnim društvimatijelo u kojem će, uz hrpu predstavnika niza državnih tijela i kvazinevladinih organizacija, i osam ljudi iz omladinskih udruga pratiti i analizirati politike koje se odnose na domaću mladež. "Zakonom o savjetima mladih definirana je aktivna participacija mladih u javni život na lokalnoj i regionalnoj sredini te im je omogućeno kontinuirano sudjelovanje u razvoju javnih politika koje utječu na mlade te u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima njihovog interesa i značaja.", objašnjavaju u Uredu. "Svrha Savjeta za mlade Vlade RH je uravnotežiti horizontalnu komunikaciju svih dionika te uspostaviti trajne modele implementacije i evaluacije nacionalne politike za mlade. Po prvi put, član Savjeta za mlade je i predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, kao i mladi hrvatski delegat pri Ujedinjenim narodima. U ostvarivanju svoje zadaće Savjet, između ostalog, sudjeluje u kontinuiranom praćenju i analizi javne politike koja se odnosi i/ili utječe na mlade u Republici Hrvatskoj, sudjeluje u davanju mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih te osigurava kontinuirani dijalog državnih tijela, tijela državne uprave, organizacija civilnoga društva, savjeta mladih i akademske zajednice, medija i drugih predstavnika zainteresirane javnosti o unaprjeđenju položaja mladih u Republici Hrvatskoj."

Poučeni novijim iskustvom s Vladinim savjetom za civilno društvo, novom Savjetu za mlade čestitamo na uspješnom rođenju.

Kao drugi važan korak u ukorjenjivanju Strategije VE-a, u odgovoru na naše pitanje SDUDM navodi i imenovanje gore spomenutog hrvatskog mladog delegata pri UN-u. Riječ je o Josipu Perkušiću, splitskom pravniku, prethodno predsjedniku Savjeta mladih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vjerojatno se radi samo o slučajnoj nezgodi, ali eto, napomenimo da je Perkušić diplomirao pod mentorstvom profesorice Vesne Barić Punde. Dotična mentorica Barić-Punda, s Pravnog fakulteta u Splitu, našla se pod povećalom javnosti prije dvadesetak godina, u aferi falsificiranog magistarskog rada HSP-ova čelnika Ante Đapića. Ona je naime, zajedno s drugim tadašnjim HSP-ovim korifejem, Borisom Kandareom kao mentorom i Vjekoslavom Šmidom kao predsjednikom, sjedila u komisiji koja je Đapićev prepisivački rad ocijenila "uobičajeno kvalitetnim i znanstveno utemeljenim”.

Nadamo se da je s magistarskim radom mladog hrvatskog predstavnika pri UN-u sve OK, ali tako stvari stoje... iz ovdašnje žabokrečine ne možeš se izvući ni kada preletiš preko Bare.


 

small_zaweb.jpg

Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske: Početni nam je entuzijazam malo splasnuo

Koliku važnost u pridajete Strategiji VE-a za mlade?

Strategija VE-a je jako dobra nadopuna uz postojeću Strategiju za mlade EU, s obzirom na to da su politike za mlade tzv. soft policy, odnosno politike koje države samostalno donose. Jako nam je bitno da se na paneuropskoj razini priča o tome kako se te politike donose. Vjerujemo da je od iznimne važnosti uspostaviti mehanizme zajedničkog donošenja odluka između predstavnika vlasti i mladih, i to na svim razinama. Većina drugih elemenata obje ove strategije je dosta načelna. Nama kao udruzi koja se bavi zagovaranjem ti su elementi bitni, ali za većinu mladih tu nema dovoljno konkretnih stvari za koje bi se mogli uhvatiti. No, takve strategije i jesu pisane primarno da budu vodilja i orijentir za donosioce odluka. Nadamo se da će pri donošenju svih zakona i/li strategija do 2027., hrvatske institucije poštovati načela participacije mladih te slijediti pozitivne primjere iz ovih dokumenata.

Je li u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana išta napravljeno po pitanju implementacije Strategije?

Glavni način implementacije ovakvih dokumenata je ili kroz Zakon o mladima, koji u Hrvatskoj ne postoji i koliko je nama poznato nije ni planiran, Cijenimo i lijepo je vidjeti spremnost državne tajnice da se sastane s organizacijama mladih te da izlazi i na teren. Ono što i dalje nismo vidjeli su neki od najvažnijih elemenata rada takve institucijeili kroz Nacionalni program za mlade (NPM). Hrvatska je posljednje četiri godine bez NPM-a. Smatramo iznimno važnim da idući dokument, a iz Središnjeg državnog ureda je najavljeno da se s tim kreće ubrzo, prati misiju i ciljeve iz dvije europske strategije te ih stavi u hrvatski kontekst. Jasno nam je da specifične okolnosti pandemije te posljedica potresa mijenjaju prioritete, ali to ne znači da treba odustati od principa participacije mladih, od fokusiranja na prava mladih (a pogotovo onda u kontekstu pandemije i potresa) kao i na jačanju organizacija mladih i za mlade.

Kako ocjenjujete rad Središnjeg državnog ureda za mlade? Prethodno je resor mladih bio na razini Ministarstva socijalne politike i demografije.

Za realnu ocjenu smatramo da je još možda rano. Načelno, u MMH izdvajanje mladih u središnji državni ured smatramo potencijalno dobrim rješenjem, jer se nadamo da će to osloboditi sustav prevelike birokratizacije što se često dešavalo dok su mladi bili unutar ministarstva. Cijenimo i lijepo je vidjeti spremnost državne tajnice da se sastane s organizacijama mladih te da izlazi i na teren. Ono što i dalje nismo vidjeli su neki od najvažnijih elemenata rada takve institucije: natječaj ESF mladi još uvijek nije objavljen (iako je plan bio srpanj 2019., ali to je i do Ministarstva rada), natječaj za organizacije mladih u 2020. godini nije uopće objavljen...

Kako komentirate činjenicu da još uvijek nije donesen niti Nacionalni program za mlade 2020. - 2024, premda je trebao biti upućen u Vladu prije godinu dana?

Nacionalni program za mlade nije donesen, a za sada se, koliko je nama poznato, nije krenulo ni u izradu novog, prilagođenog trenutnoj situaciji. Zbog svega toga početni nam je entuzijazam malo splasnuo, ali se nadamo da su ova kašnjenja posljedica vanjskih okolnosti - potresa i pandemije - te da će se promjene uskoro dogoditi, kao što je nekoliko puta javno navedeno.


 

<p class="MsoNormal">Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na
vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj
teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.<o:p></o:p></p>

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.

<
Vezane vijesti