“Energetske su zajednice važne jer predstavljaju potencijal za demokratizaciju energetskog sektora kroz okupljanje većeg broja građanki i građana koji sami proizvode obnovljivu energiju”, poručeno je s jučer održanog okruglog stola “Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?”.
Na događaju koji je organizirala Zelena akcija u sklopu tematske mreže “Jedro” održala u Novinarskom domu u Zagrebu, predstavljene su dobre prakse i izazovi grupa koje se bave implementacijom građanske energije iz obnovljivih izvora. Jedna od njih je Energetska zajednica Sjevernog Jadrana o kojoj su govorili Damir Medved i Damir Juričić istaknuvši kako ih još uvijek čeka najveća barijera, a to je da s regulatorima dogovore modalitet po kojem će aktivno vršiti svoju funkciju, proizvoditi i razmjenjivati električnu energiju.
U Kirževcima pak uspješno djeluje energetska zadruga KLIK, a zahvaljujući tome u tom je gradu projektirano 792 kW solarnih elektrana, a izgrađeno 270 kW.
U raspravi koja je uslijedila potvrđena je važnost energetskih zajednica jer predstavljaju model po kojem se i građane izložene energetskom siromaštvu može uključiti u prelazak na post-fosilno društvo. Dodatno, one su izvanredan upravljački instrument kojim se, u kombinaciji s odgovarajućom tehnologijom, može postići uravnoteženje elektroenergetskog sustava.
U raspravi su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe u Sektoru za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Valentina Đurek ispred Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Goran Čačić u ime ZEZ-a i Ivan Zoković kao predstavnik inicijativa koje se u Hrvatskoj bave provedbom projekata građanske energije, a organizator je izrazio žaljenje što se raspravi nisu odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Iako već dvije godine postoji zakonodavni okvir, u Hrvatskoj još nema nijedne aktivne energetske zajednice.
“Za to je sigurno odgovoran i cijeli niz nelogičnosti koje su propisane hrvatskim okvirom, a koje ne postoje u zakonodavstvu EU. Primjerice, obaveza stalno zaposlene osobe u energetskoj zajednici, ograničenje instalirane snage na 500 KW, usko propisivanje organizacijskog oblika uz isključivanje zadruga kao mogućih osnivača energetskih zajednica, nedefiniranost pojma dijeljenja energije među članovima energetske zajednice itd”, istaknuto je.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).