• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Početna stranica » Kategorija » Pesticidi građane EU koštaju dvostruko više nego što tvrtke zarađuju

Pesticidi građane EU koštaju dvostruko više nego što tvrtke zarađuju

0
Zemljane staze 30. studenoga 2021. Vijesti

Nova studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta” donosi izvešće kako sektor pesticida građane Europske unije košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide.

Studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta“, u izradi francuske tvrtke Le Basic, u suradnji s organizacijama CCFD – Terre Solidaire i POLLiNiS donosi izvješće o troškovima koje stvara sektor proizvodnje i distribucije pesticida.

“Ovo je sada i konkretan dokaz onoga na čemu ustrajemo već godinama: korištenje pesticida nije opravdano. Kada bi industrija snosila troškove sanacije problema koje prouzrokuje upotreba pesticida, proizvodnja pesticida ne bi ni postojala. Pogrešno je računati isplativost temeljem troška nabave pesticida i zarade od dobivenih prinosa, čime se može činiti da smo profitirali, no u tu računicu nisu ubrojeni, primjerice, troškovi koje pokriva HZZO jer smo zbog ostataka pesticida u hrani, vodi i zraku oboljeli od različitih poremećaja i bolesti, tu su, nadalje, troškovi pročišćavanja voda, porezne olakšice za industriju koje također financiraju građani, te oni koji zabrinjavaju jednako kao i ugroza zdravlja – troškovi uništavanja prirodnih resursa, o kojima na kraju i ovisi proizvodnja hrane. Ovo je izraženo u najkraćim crtama, no računica je puno dulja i vrlo zabrinjavajuća. Zaključak je jasan: pesticidi su dobri isključivo za proizvođače istih i ni za koga drugog”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

“Dok je dobit ovog sektora koncentrirana u rukama četiri multinacionalne kompanije (Bayer, BASF, Corteva i Syngenta-ChemChina), upravo su građani ti koji svake godine plaćaju znatan račun pokrivanja troškova povezanih s upotrebom pesticida. Danas, u Europskoj uniji, sektor pesticida građane košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide: 2,3 milijarde eura izravno pripisanih pesticidima, koje financiraju sami građani, brojka je iz 2017.1 godine, naspram 0,9 milijardi eura neto dobiti ostvarene od strane industrije u istoj godini.”

“Dakle, Europska unija daje sektoru proizvodnje i prodaje pesticida gotovo pola milijarde eura godišnje za smanjenje poreza, dok agroindustrijski sustav s kojim su oni intrinzično povezani ne ispunjava svoja glavna obećanja: glad i dalje traje, pothranjenost raste, a prihodi poljoprivrednika ostaju nedovoljni”, kažu analitičari tvrtke Le Basic.

U nadolazećim mjesecima, osobito s francuskim predsjedanjem Europskom unijom i namjerom Emmanuela Macrona da preuzme snažnu inicijativu u vezi problematike korištenja pesticida, tema upotrebe pesticida bit će u središtu mnogih rasprava, uz postavljene ciljeve poput, primjerice, smanjenja upotrebe pesticida za 50% do 2030., uspostavljanje mjera za vraćanje bioraznolikosti, zabrane upotrebe glifosata, okončanja izvoza zabranjenih pesticida izvan EU, itd.

Ispunjavanje ovih ciljeva zatražili su i građani Europske unije davanjem potpore Europskim građanskim inicijativama koje se zalažu za kreiranje zdrave i održive poljoprivrede i za očuvanje značajno narušene bioraznolikosti – Zabrana glifozata i Spasimo pčele i poljoprivrednike.

 

  1. Troškovi od 1,9 milijardi eura povezani s troškovima regulacije, pročišćavanjem vode, emisijom stakleničkih plinova i bolestima poljoprivrednika uzrokovanim ovim kemikalijama, plus smanjenje poreza od 0,4 milijuna eura
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Zemljane staze

Povezani članci

Miroslav Samardžić28. lipnja 2022.

To dobija, a tko gubi u (velikom) ukrajinskom ratu

Fran Radonić Mayr28. lipnja 2022.

Vlada ne integrira izbjeglice

Mochvara24. lipnja 2022.

Braća Teofilović u velikom dvorištu Močvare & Pogona Jedinstvo

EGSO24. lipnja 2022.

EGSO raspisao Nagradu za civilno društvo 2022. Glavne teme: mladi i Ukrajina

  • Posljednje
  • Popularno

To dobija, a tko gubi u (velikom) ukrajinskom ratu

28. lipnja 2022.

Vlada ne integrira izbjeglice

28. lipnja 2022.

Braća Teofilović u velikom dvorištu Močvare & Pogona Jedinstvo

24. lipnja 2022.

EGSO raspisao Nagradu za civilno društvo 2022. Glavne teme: mladi i Ukrajina

24. lipnja 2022.

To dobija, a tko gubi u (velikom) ukrajinskom ratu

28. lipnja 2022.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Maja Sever izabrana za predsjednicu Europske federacije novinara

16. lipnja 2022.

Zelena akcija s koalicijom više od 400 organizacija traži prelazak na višekratnu ambalažu

16. lipnja 2022.

Zelena akcija protiv produljenja rada NE Krško za 20 godina

7. lipnja 2022.

Greenpeace: Što to curi iz potonule plinske platforme Ivane D?

4. lipnja 2022.

Krenula nacionalna kampanja osvještavanja o online nasilju prema ženama

2. lipnja 2022.

Čuveni Greenpeaceov brod Rainbow Warrior stigao u Šibenik!

1. lipnja 2022.

Najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji

31. svibnja 2022.

Greenpeaceov prosvjed u Jadranskom moru: Ne krvavoj nafti!

30. svibnja 2022.

Odbijena žalba Ministarstva: Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu usvajati djecu!

26. svibnja 2022.

Zelena akcija pokrenula dobrotvornu akciju za Nikolu Teslu – branitelja okoliša

23. svibnja 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.