Španjolski Podemos, koji sudjeluje u vlasti na nacionalnoj razini, optužio je lokalnu vladu u pokrajini Murciji zato što javne događaje sponzorira prihodom s kladionica. Usporedio je situaciju u Murciji s onom u Hrvatskoj, gdje je, prema njihovim riječima, problem ovisnosti o kocki najveći u Evropi“.
Roberto Sotomayor, kandidat je Podemosa za gradonačelnika Madrida na lokalnim izborima koji se održavaju krajem svibnja, rekao je da pokrajina Murcia ima najviše kladionica po broju stanovnika u Europi, nakon Hrvatske, koja je „u velikim problemima povezanim s kockom“.
Predstavnici Podemosa izrazili su neslaganje s lokalnim vlastima u Murciji, koje dopuštaju da kladionice i kockarnice budu sponzori lokalnog karnevala: “Time se zapravo sponzorira ovisnost o kocki. To je nedopustivo, posebno ako znamo da je karneval javni događaj koji je plaćen novcem poreznih obveznika.
Španjolska ljevičarska vlada donijela je zakon koji sportskim klubovima zabranjuje da na dresovima nose imena kladionica. Kladionice se ne smiju reklamirati ni na televiziji, osim u kratkom noćnom razdoblju. Vlada je uvela tu zabranu nakon što su tisuće mladih postale ovisne o klađenju, među kojima je i klađenje putem interneta, i nakon što su kockarnice počele nicati u blizini škola.
“Oko 44,8 posto ovisnika o klađenju počeli su se kladiti kao maloljetnici”, upozorio je Sotomayor u Murciji.
Hina u svojoj vijesti podsjeća na riječi psihijatra Ivana Ćelića, pročelnika Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, koji je lani upozorio da broj ovisnika o klađenju i kocki u Hrvatskoj raste. Ćelić se zalaže se za promjenu pravilnika o oglašavanju kako bi se zabranilo reklamiranje kompanija koje “perfidno i postepeno uvlače mlade u svijet kocke”.
U Hrvatskoj, dobit od igara na sreću iznosi oko 46 milijuna eura godišnje. Pravila za raspodjelu te dobiti utvrđuju se uredbom, koju na godišnjoj razini donosi Vlada. U Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2023. godinu, donesenoj prije mjesec dana, utvrđeno je da najveći dio kolača, 38,20 posto dobiti od igara na sreću, pripadne organizacijama koje promiču razvoj sporta.
Onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom pripada nešto preko 18,66 posto, a onima koje se bave kulturom 14,45.
Organizacijama koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću Vlada je dodijelila 10,81 posto, 10,00 posto onima koje „pridonose razvoju civilnoga društva“, a preostale mrvice, manje od 3,5 posto, pripale su organizacijama koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, onima koje se bave tehničkom kulturom i onima koje se bave izvaninstitucionalnim obrazovanjem i odgojem djece i mladih. Iz ovakvih se „kriterija“ jasno očituju vrijednosni prioriteti Plenkovićeve (ali i svake prijašnje) hrvatske vlade – sportom se može lako manipulirati masama, a obrazovanjem, kulturom i poticanjem građanskog angažmana malo teže…
Dometnimo da uredba predviđa i detaljniju raspodjelu dijela dobiti od igara na sreću koja su usmjerena prema civilnom društvu.
83,17 posto, posredstvom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dospije na račune „udruga za razvoj zajednice“; za potrebe sufinanciranja EU projekata organizacijama civilnog društva odvojeno je 11,78 posto; za besplatnu pravna pomoć posredstvom Ministarstva pravosuđa odvojeno je 3,66 posto, a zaštiti prava potrošača, posredstvom Ministarstvo gospodarstva 1,39 posto.
U vladinoj uredbi „ovisnost“ se spominje samo na jednom mjestu, a „ovisnost o kocki“ ne spominje se nikako.
