“Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezni predmet u školama, a Politika i gospodarstvo ne smije biti “izbačena” iz programa strukovnih škola”, poručeno je s osme godišnje konferencije GOOD inicijative, koju su organizirali Gong, Centar za mirovne studije i Forum za slobodu odgoja.
“Iz pritužbi koje zaprimam kao Pravobraniteljica od strane građana, mogu vidjeti da građani ne znaju kome se obratiti kada imaju problem, koje su im mogućnosti, kakva prava imaju i kako ih ostvariti. To je pitanje i ljudskih prava i vladavine prava i borbe protiv diskriminacije”, naglasila je Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja smatra kako Građanski odgoj i obrazovanje, odnosno obrazovanje o demokraciji i nediskriminaciji, treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec je podsjetila kako njezina stranka Možemo! zagovara Građanski odgoj i obrazovanje kao obavezan obrazovni predmet i smatra to nužnim dijelom šire društvene promjene koja je potrebna da bi se mogli zvati zrelom demokracijom.
“Kurikulum nije u nadležnosti grada, trudimo se oblikovati škole onako kako mislimo da bi trebale izgledati. No, bez čvrstog dijaloga s državnim institucijama ti napori nisu sistemski i održivi jer nerijetko ovise i o entuzijazmu udruga i nastavnica koji provode taj predmet”, izjavila je Dolenec.
Umjesto uvođena Građanskog odgoja, ove godine je najavljena reforma strukovnog obrazovanja prema kojoj bi nastava Politike i gospodarstva trebala biti smanjena ili “izbačena” iz nastave određenih škola. Naime, prema prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja, Politika i gospodarstvo postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja, dok je za većinu strukovnih zanimanja Politika i gospodarstvo definiran kao modul koji može biti obvezni, izborni ili fakultativni.
Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga komentirala je kako smatraju izuzetno opasnim izbacivanje ovog predmeta iz nastave jer će takva odluka imati dalekosežne posljedice u vidu srozavanja ionako krhke demokratske političke kulture.
“Učenici su nezainteresirani za društvene i političke teme, što i ne čudi obzirom koliko mogu slušati o njima u nastavi. U Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli”, rekao je politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, koji je predstavio rezultate Međunarodnog istraživanja građanskoga odgoja i obrazovanja, koje je analiziralo učenička znanja, razumijevanje pojmova i tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje.
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja analizirao je političke programe stranaka za parlamentarne izbore 2024. “Izborni programi slijede politike stranaka, tako se iz programa SDP-a, Možemo može iščitati da se zalažu za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja, dok HNS spominje da se zalaže za razvoj građanskih kompetencija”, kazao je.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).