Obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba i Dana Evrope zasjenilo je rječkanje sa zaštitarima ispred Francuskog paviljona.
U ponedjeljak 8. svibnja 2023. godine, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću održala je spomen šetnju povodom 78. obljetnice oslobođenja Zagreba te početka crowdfunding kampanje pod nazivom Zagreb pamti otpor. Šetnja je započela u Studentskom centru, ispred Francuskog paviljona, međutim program je ondje bio ometen od strane zaštitara iz tvrtke Bilić-Erić, koji su od petnaestak okupljenih zatražili da se udalje od Francuskog paviljona, a potom su ih pokušali legitimirati i popisati.
Incident se odvio pred očima dvojice policajaca, koji su od strane organizatora bili pozvani zbog zaštite sudionika. Naime, na događaju su sudjelovali i pripadnici diplomatskog kora u Hrvatskoj – veleposlanik Izraela Gary Koren, prvi tajnik i zamjenik šefa misije švedskog veleposlanstva Erik Ehrner, tajnik veleposlanstva Danske Erik Jessen, ministar-savjetnik iz veleposlanstva Slovenije Gregor Štajer i ravnatelj Austrijskog kulturnog foruma Johannes Leibetseder.
“Tijekom uvodnog govora voditeljice Documente Vesne Teršelič na samom početku spomen šetnje, okupljenima se obratio ovlašteni zaštitar iz tvrtke Bilić-Erić, poručivši da se trebamo udaljiti od zgrade Francuskog paviljona”, svjedoče organizatori. “Tena Banjeglav iz Documente je ispred ograde dovršila svoj govor posvećen žrtvama holokausta i drugih genocida u Drugom svjetskom ratu, mada je njeno izlaganje bilo otežano inzistiranjem zaštitara da napuste dvorište Studentskog centra. U vrijeme njena izlaganja, okupljeni su više su puta naglasili da je riječ o javnom prostoru, a zaštitari su ponavljali kako ‘imaju uputu’ da moraju napustiti prostor.”
Documenta podsjeća da je u Republici Hrvatskoj zagarantirana sloboda okupljanja i kretanja.
Također, ta organizacija ukazuje i na kontekst događaja: od početka 20. stoljeća, na mjestu današnjeg Studentskog centra nalazio se Zagrebački zbor, odnosno Zagrebački velesajam. Jedini tadašnji objekt koji je sačuvan u izvornom obliku jest Francuski paviljon. Od lipnja 1941. prostor Zagrebačkog zbora korišten je kao sabirni logor za Židove, Srbe, komuniste, ilegalce i druge nepoćudne stanovnike sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, pa čak i one iz dijelova Bosne i Hercegovine, gdje se odlučivalo o njihovoj sudbini.”
Documenta napominje da je petnaestak okupljenih stajalo na površini javnog prostora bez razglasa, transparenata ili drugog vidljivog znakovlja, te da je ista organizacija do tada održala više spomen šetnji koje su započele ispred Francuskog paviljona i da ranije nitko nije tražio dozvolu.
“Prosvjedujemo zbog ometanja pristupa mjestu sjećanja na holokaust i druge genocide i okupljanja u obrazovne svrhe. Posebno je mučno što je do neugodne situacije došlo u godini u kojoj Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Pitamo se je li sličan postupak doživjela i neka druga grupa zainteresiranih građana i građanki. Tražimo da Studentski centar osigura slobodan pristup Francuskom paviljonu”, kažu u Documenti.
Organizacija predlaže da Grad Zagreb info pločama obilježi Francuski paviljon i druga ključna mjesta stradanja i otpora iz vremena Drugog svjetskog rata u Zagrebu, te osigura preduvjete za učeničke i studentske posjete tim mjestima.
