Ekološke udruge okupljene u mrežu Zeleni forum upozoravaju da je sadržaj Zakona o pomorskom dobru unaprijeđen, ali pitanje hoće li štititi privatne ili opće interese i dalje ostaje.
Zeleni forum je upozoravao na problematične odredbe novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nakon čega je prijedlog izmijenjen, no i dalje bojazni oko novog zakona nisu sasvim nestale.
“Ostaju sporne odredbe koje se tiču koncesioniranja pomorskog dobra te stvaraju veliku bojazan oko mogućeg pogodovanja velikim korporacijama”, upozoravaju iz Zelenog foruma.
Neki prijedlozi Foruma su usvojeni. Između ostalog, stavljen je veći naglasak na zaštitu okoliša i prirode kroz propisivanje ekološke štete, strožih uvjeta građenja i drugih zahvata na pomorskom dobru, uvažavanje stupnja zaštite pomorskog dobra i uključivanje javnih ustanova za upravljanje zaštićenim djelovima prirode u upravljanje i nadzor nad pomorskim dobrom. Ubačena je i eksplicitna zabrana ograničavanja pristupa plažama kod svih oblika gospodarskog korištenja pomorskog dobra u kojima to nije nužno potrebno. Uvodi se i stroži nadzor nad načinom dohranjivanja plaža, zabrana dohranjivanja zemljom i otpadom, smanjenje postotaka plažnog prostora na kojima koncesionar može obavljati djelatnosti i ograničenje roka za izdavanje koncesije za prirodne plaže i koncesije na zahtjev na pomorskom dobru na 5 godina.
No, u poglavljima koji se odnose na koncesije postoje iznimke koje nisu jasno definirane kao što je članak 52., stavak 4. koji navodi da ako postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati, Vlada RH može dati koncesiju na rok od preko 50 godina.
“Iz primjera Hiltona Costabella koji je također dobio koncesiju na 30 godina jer je Vlada taj projekt proglasila od strateške važnosti, svjedočimo da je koncesionar ogradio plažu i nije omogućio pristup građanima što jasno pokazuje kako se ovakva odredba može zloupotrijebiti”, podsjećaju iz Zelenog foruma.
“Dodamo li tome i mogućnost izdavanja koncesije na zahtjev za javne, uređene morske plaže te mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji – što omogućuje da se velikim korporacijama i bankama ustupa veliki dio pomorskog dobra bez mogućnosti javnog natječaja, odnosno transparentnog postupka – s razlogom se pitamo hoće li ovakve odredbe otvoriti vrata privatizaciji”, navode iz Foruma.
Dodaju i kako je Zakon propustio dati jasan okvir za upravljanje pomorskim dobrom na području ekološke mreže, što će značajno otežati očuvanje obalnih i morskih staništa sukladno Direktivi o staništima Europske unije, posebice zaštitu od sidrenja i osiguravanje dobrog stanja očuvanosti livada posidonije.
“Novi tekst Zakona nastoji osigurati mehanizme za zaštitu pomorskog dobra, no ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa? Hoće li sva tijela uključena u upravljanje i nadzor zaista koordinirano obavljati svoje dužnosti ili će i dalje u koliziji odgovornosti, pomorsko dobro uzurpirati svatko po vlastitom nahođenju”, zaključuju iz Zelenog foruma.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).