Ove je subote Srpsko narodno vijeće u Kamenskoj organiziralo multimedijalni događaj posvećen kiparu Vojinu Bakiću.
Bakićevo remek-djelo, skulptura Spomenik pobjede naroda Slavonije, najznačajnije djelo spomeničke baštine na tlu Hrvatske, „doslovno se uzdiglo iz pepela“, izvijestio je SNV.
Virtualna obnova spomenika, rad umjetnika Sandra Đukića, pod nazivom Tišina koja je srušila spomenik, zaživjela je unutar dvadesetmetarskog ekrana, na lokaciji gdje se Bakićev spomenik nalazio sve do februara 1992., kada je srušen višednevnim miniranjem od strane Hrvatske vojske.
Multimedijalni događaj u Kamenskoj, s virtualnom obnovom svojedobno najveće apstraktne skulpture u Europi, glazbeno je popratio Marko Paunović, a događaju su prisustvovali brojni građani i građanke Požeštine, pakračkog i voćinskog kraja, te kulturni radnici iz Zagreba, Beograda, Banja Luke i drugih gradova.
Spomenik pobjedi naroda Slavonije Vojina Bakića u Kamenskoj postavljen je 1968. godine kao monumentalna skulptura na padinama Papuka u čast palim partizanskim borcima i žrtvama fašističkih zločina u Slavoniji, podsjeća SNV.
„Dana 21. veljače/februara 1992., u jeku rata srušen je Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije Vojina Bakića, a na lokalnim vijestima je tih dana objavljeno da ga je srušio jak vjetar. To je, godinama kasnije, demantirao Državni hidrometeorološki zavod ovjerenim dokumentom što pokazuje da na taj dan uopće nije bilo vjetra. Snaga vjetra je tada iznosila od 0 do 1 bofora, što je mjera koja se po ljestvici Hidrometeorološkog zavoda naziva tišinom. Iz tog razloga se i projekt naziva Tišina koja je srušila spomenik“, naglasila je Davorka Perić, povjesničarka umjetnosti i voditeljica zagrebačke Galerije P21, jedna od autorica projekta Tišina koja je srušila spomenik.
Uz autorski tim kojeg čine Davorka Perić, Sandro Đukić i Lana Lovrenčić, idejni pokretač projekta Tišina koja je srušila spomenik, je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.
“Ovo mjesto i na njemu čudesni spomenik Vojina Bakića, koji nikad nisam vidio u realnosti, jedna je od onih stvari koje mi ne daju mira. Lakše sam razumijevao bezumlje ratno u kojem je srušen nego li neumlje mirnodopsko u kojem se nije obnavljao. Bolje razumijem onog koji je stojeći pored srušenog spomenika rekao: „To je trebalo srušiti.“, nego li one koji kažu: „Taj spomenik nije upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske“ – istaknuo je Milorad Pupovac, naglasivši kako je smisao cijelog projekta da potakne ljude dapočnu razmišljati o obnovi, podršci i osiguravanju sredstava za obnovu Bakićeva spomenika, te nastavio “nije razlog našeg nemira ni to što su spomenici ove vrste zaštićeni Haškom konvencijom iz 1954. i Ženevskom iz 1977. i što se njihovo rušenje tretira i kažnjava kao kulturocid. Razlog je u odsustvo svijesti o tome što gubimo uništavanjem ili zapostavljanjem umjetničkih djela koja su ratne poraze i ratne pobjede pretvarala u jedinstven umjetnički izraz i ispunjavale ga sa snažnim moralnim sadržajem. To je to s čim se teško pomiriti”, rekao je Pupovac na lokaciji Bakićeva srušenog spomenika.
Nakon ovoga događaja u Kamenskoj projekt se nastavlja 10. listopada izložbom Eugena Jakovčića i Davorke Perić u SKD-u Prosvjeta, o društvenom kontekstu i reakcijama medija koji prate nastanak i nestanak te skulpture, da bi projekt u njegovoj sadašnjoj fazi završio 11. oktobra, sesijom od pet predavanja i panel-diskusija o temi povijesnog revizionizma i o aktualnom tretmanu spomenika NOB-u, koja će se održati u prostoru zagrebačke Galerije P21, a prema konceptu Lane Lovrenčić, najavljuje SNV.
SNV također podsjeća da je u Hrvatskoj devedesetih godina srušeno oko tri tisuće antifašističkih spomenika, te da je poznato tko ih je i kada srušio. „Ipak, niti jedna politička administracija Hrvatske nije se javno odredila prema tim činjenicama. Taj je kulturocid još uvijek slijepa, duboka brazda na obrazu domaće službene (kulturne) politike“, zaključuje SNV.
