Splitske LGBT udruge: Unatoč sada već znanstveno potvrđenim nalazima, kao i javno dostupnim podacima o društvenom i institucionalnom položaju LGBTIQ osoba u Splitu te svim njihovim problemima, i dalje izostaje politička volja da se za pripadnike ove ranjive skupine iznađu adekvatna i trajnija rješenja.
Platforma LGBT centra Split pokrenula je kampanju putem društvenih mreža kako bi skrenula pažnju lokalne javnosti na brojne probleme i izazove LGBTIQ osoba sa splitskog područja. Pozvala je Grad Split i lokalne političare da “iskažu više senzibiliteta i zrelosti u iznalaženju konstruktivnih i dugoročnih rješenja” za ovu manjinsku skupinu.
Diskriminacija, nasilje te socijalna izolacija kojima je i prečesto izložena lokalna LGBTIQ populacija još uvijek ne izazivaju adekvatan odgovor lokalnih vlasti i drugih javnih institucija, što Split drži pri dnu europske ljestvice kada su u pitanju zaštita ljudskog dostojanstva, te zaštita prava i sloboda rodnih i seksualnih manjina, kažu u platformi čije su članice organizacije Split Pride, Queer Sport Split i queerANarchive.
Online kampanja potaknuta je istraživanjem Potrebe LGBTIQ osoba u Splitu, koje je proveo zadarski sociolog Pavao Parunov. Istraživanje su naručile splitske LGBTIQ udruge, kako bi rasvijetlile razine društvene osude, diskriminacije i različitih oblika nasilja ili pak nejednakosti koje LGBTIQ osobe trpe u javnim ustanovama i institucijama. Jedan od njihovih ciljeva jest i utvrditi raskorak između svakodnevice LGBTIQ osoba i zakonskih rješenja Republike Hrvatske, kojima se štite prava i slobode seksualnih i rodnih manjina, a očita su u Zakonu o životnom partnerstvu, Zakonu o suzbijanju diskriminacije ili pak Kaznenom zakonu.
“Rezultati istraživanja kojem se odazvalo 414 LGBTIQ osoba, otkrivaju kako prostori kojima se svakog dana kreće velik broj Splićana, kao što su škole, kafići i otvorene javne površine grada, baš ona mjesta gdje su diskriminacija a sporadično i nasilje najprisutniji. I to u mjeri da se LGBTIQ osobe tih prostora ili klone ili pak pažljivo biraju rute kako bi izbjegli dobacivanja, vrijeđanja, prijetnje a u najgorem slučaju i fizičke napade. Pored toga, dio LGBTIQ osoba se prikriva u javnom prostoru, odnosno modificiraju svoja ponašanja u skladu s očekivanjima okoline, što samo dodatno iscrpljuje”, kažu u splitskoj LGBT platformi.
Sav taj teret života prosječnog pripadnika LGBTIQ populacije nerijetko rezultira narušenim mentalnim zdravljem, što je jedan od najuvjerljivijih pokazatelja nejednakosti ove društvene skupine, dodaju udruge. 65,2 posto ispitanika reklo je da imaju, ili su u prošlosti imali poteškoće s mentalnim zdravljem, što je češće od prosjeka ukupne populacije. Naime, u Europi u prosjeku između 17 i 18 posto građana ima neki oblik narušenog mentalnog zdravlja, dok je u Hrvatskoj takvih u 2018. godini bilo 15 posto. Posebno zabrinjavajući podatak jest da je 68,8 posto ispitanika s poteškoćama navelo kako su u nekom trenutku života ozbiljno razmišljali o tome da si oduzmu život.
Unatoč sada već znanstveno potvrđenim nalazima, kao i javno dostupnim podacima o društvenom i institucionalnom položaju LGBTIQ osoba u Splitu te svim njihovim problemima, i dalje izostaje politička volja da se za pripadnike ove ranjive skupine iznađu adekvatna i trajnija rješenja kako bi lišeni diskriminacije i nasilja mogli živjeti svoje identitetske i druge razlike te se razvijati kao slobodni pojedinci. Platforma LGBT centra Split smatra da izostanak političke volje dobrim dijelom proizlazi iz elementarnog nerazumijevanja drugih i drugačijih članova društva, ali i zbog nedovoljnog broja stručnih kadrova pri Gradu ili nadležnim institucijama koji bi se posvetili ranjivim društvenim skupinama.
Stoga Platforma planira daljnji razvoj LGBT centra Split. Pritom se nada uspostavljanju civilno-javnog partnerstva, odnosno većem stupnju suodgovornosti Grada Splita.
