H-Alter
PixabyPixabyStres na radnom mjestu povećao se u prošloj godini za 70 posto radnika, ali se o mentalnom zdravlju kod čak 55 posto ispitanih nikada ne raspravlja, a kod još 15 posto na poslu se o tome govori kao predmetu šale, pokazuje anketa SSSH-a. "U zakonima postoje neke odredbe o mobbingu, ali ne i o prevenciji od stresa. Ovo je područje koje moramo više uključiti u kolektivno pregovaranje kao i u sindikalnu edukaciju. To je važan dio sindikalnog posla", ističe Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH-a.

"Porazni su podaci o stradalim radnicima u prostorima poslodavca. Dok je 2018. u prostorima poslodavca smrtno stradalo 44 ljudi, a 2019. 53, u 2020. je taj broj narastao na 72 smrtno stradala na radnom mjestu. Porastao je i broj umrlih od bolesti na radnom mjestu, s 13 u 2018. na 32 u 2020", istaknula je Gordana Palajsa, voditeljica javnih politika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u području zaštite na radu, na okruglom stolu koji je SSSH organizirao Svjetskog dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i Nacionalnog dana zaštite na radu – 28. travnja. Okrugli stol bavio se iznimno značajno i do sada zanemarenom temom: Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Kako je pandemija utjecala na radnike?

S obzirom na povećani broj ljudi koji su radili od kuće broj ozljeda u prostorima poslodavca je ipak pao, s 1775 stradalih u 2018. na 801 u 2020. Kod najsiromašnijih najmanji je osjećaj sigurnosti na poslu, strah od negativnih promjena na poslu raste s padom prihoda. Oni koji imaju niže prihode toga se više boje2018. i 2019. prijavljeno je oko 19000 ozljeda na radu godišnje, od čega je priznato njih oko 15000, a 2020, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prijavljeno je nešto više od 14000 ozljeda na radu, od čega je priznato 11877 ozljeda. 2020. je pak donesla veliki porast prijavljenih profesionalnih bolesti – njih 658, dok se prijašnjih godina taj broj vrtio oko 150. Dio porasta se vjerojatno odnosi na zarazu koronavirusom na radnom mjestu.

No, ono što posebno zabrinjava iz analize pandemijskih brojki je značajno smanjeni broj inspekcijskih nadzora. Dok je inspekcijski nadzor 2018. održan 1761 put, već u 2019. je to palo na gotovo polovinu, dok je 2020. iznosio svega 782 puta. I najnoviji podaci Europske konfederacije sindikata pokazuju kako je broj inspekcijskih nadzora u Hrvatskoj pao za čak 35%, zbog čega su radnici izloženiji većem riziku zaraze na radnom mjestu.

"Skandalozno je da se na zdravlje i sigurnost radnika gleda kao trošak i da se na ljudskim životima štedi. Radnici imaju pravo na sigurno i zdravo radno mjesto, a odgovornost je države da osigura efikasan nadzor poštivanja prava radnika iz područja zaštite na radu. Ljudski životi i zdravlje moraju biti na prvom mjestu", rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Kao faktore koji dovode do lošeg trenda u zaštiti na radu iz sindikata navode neprovođenje mjera zaštite, nedovoljna edukacija i informiranje radnika, nedovoljno ulaganje u zaštitu na radu, komplicirani izbor povjerenika za zaštitu na radu, nekorištenje zaštitne opreme, neprijavljivanje ozljeda na radu, nedovoljan broj inspektora koji nemaju vremena izlaziti u redovni nadzor, nedostatak pravnog okvira koji bi sindikatima omogućio nadzor nad poštivanjem uvjeta zaštite na radu…

"Ovi podaci pokazuju vrlo loše trendove. Čimbenici zaštite moraju uložiti dodatni napor da bi se stanje popravilo", kaže Palajsa.

U pandemijsko vrijeme napokon se počelo govoriti o temi koja je dugo čekala na red, a to je kakvo je mentalno zdravlje radnika, kako stres Žene i mladi bili u većem riziku od gubitka posla, a s gubitkom posla raste i prisutnost anksioznosti i depresije. Čak 56% mladih od 18 do 34 prijavilo je anksioznost ili depresiju, a kod značajnog broja su prisutne i suicidalne misliutječe na radnike, zašto to nije predmet nikakve regulacije. U online anketi koju je ovoga mjeseca proveo SSSH, a odazvalo se 429 radnica i radnika, gotovo 70% njih je odgovorilo da je pandemija povećala stres na njihovom radnom mjestu. Među ponuđenim uzrocima stresa, najčešći je strah da će donijeti zarazu kući (63,9%), promjenu radne atmosfere (50,1%), promjene u načinu rada (44,8%) te strah za vlastitu sigurnost (36,1%).

Suprotno ovim podacima čak 55% je izjavilo kako se o mentalnom zdravlju na radnom mjestu nikad ne raspravlja, a još 15% kako je mentalno zdravlje predmet šale. 78% ih je izjavilo kako poslodavac ne provodi nikakve sustavne mjere kada je riječ o mentalnom zdravlju. U tvrtkama gdje su izabrani povjerenici za zaštitu radu polovica radnika smatra da se povjerenici ne bave dovoljno mentalnim zdravljem.

"Ovo je područje za koje ima prostora da ga uključimo u kolektivno pregovaranje. Počeli smo s time, u zakone su uvedene neke odredbe o mobbingu, ali prevencija od stresa sigurno nije dovoljno uključena u kolektivno pregovaranje. Moramo je više uključiti i u sindikalnu edukaciju. To je integralan i važan dio sindikalnog posla", istaknuo je Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH-a.

NI u inspekcijskim nadzorima ne provodi se nadzor nad količinama stresa kojima su radnici izloženi jer za to ne postoji nikakve odredbe.

"Nažalost i mi smo zakazali kada je riječ o zaštiti od stresa i nismo iskoristili ni one mogućnosti koje imamo. Možemo kao sindikati poticati izbore povjerenika za zaštitu na radu, njihovo proaktivno djelovanje, ali i kroz upozoravanje poslodavca na propuste i kroz rad s radnicima", istaknuo je pak predsjednik Saveza Mladen Novosel dodavši važnost uključivanja medicinskih stručnjaka i psihologa koji mogu pomoći u smanjivanju i prevenciji stresa.

Visoka razina nesigurnosti i straha, financijske poteškoće, izolacije, preopterećenost vijestima i informacijama, zajednički je izazov u vrijeme globalne epidemije gotovo cijelom svijetu. Tako je u SAD-u poteškoće sa spavanjem prijavilo 36% ljudi, s prehranom 32%, porast konzumiranja Kao faktore koji dovode do lošeg trenda u zaštiti na radu u sindikatu navode neprovođenje mjera zaštite, nedovoljna edukacija i informiranje radnika, nedovoljno ulaganje u zaštitu na radu, komplicirani izbor povjerenika za zaštitu na radu, nekorištenje zaštitne opreme, neprijavljivanje ozljeda na radu...alkohola ili droga prisutan je kod 12% ljudi, pogoršanje kroničnih sranja kod njih također 12%. Što se tiče Europe, istraživanja u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji pokazala su da je 42,8% stanovništva izloženo visokom riziku od stresa, depresije i anksioznosti.

Prije nekoliko tjedna objavljeno istraživanje europske agencije Eurofond pokazalo je da su najranjivije skupine radnika najlošije prošle i u ovoj situaciji. Žene i mladi bili u većem riziku od gubitka posla, a s gubitkom posla raste i prisutnost anksioznosti i depresije. Čak 56% mladih od 18 do 34 prijavilo je anksioznost ili depresiju, a kod značajnog broja su prisutne i suicidalne misli.

"Troškovi koje donose problemi mentalnog zdravlja iznose više od 5% BDP-a u EU. Visok ekonomski utjecaj tih troškova je posljedica učestalosti problema mentalnog zdravlja među radno sposobnim stanovništvom, više od 15% njih suočeno je s nekim oblikom mentalnih bolesti. U Hrvatskoj je s pandemijom mentalno zdravlje postalo vrlo značajna tema, no Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja 2020-2030. još nije usvojena. Nadam da će se to dogoditi čim prije, jer me mentalno zdravlje i puno prije ove situacije trebalo postati prioritet", naglasila je Helena Koren iz Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Povećanje simptoma anksioznosti, depresije i razine stresa potvrdilo je i istraživanje udruge Kako si? i Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje je provedeno dva puta, u svibnju 2020. te u studenom i prosincu 2020.

"Primjetno je povećanje tih simptoma u drugom krugu istraživanja, u kasnu jesen", istaknula je autorica istraživanja Darja Maslić Seršić koja naglašava siromaštvo kao bitan faktor narušenog psihičkog zdravlja.

"Kod najsiromašnijih najmanji je osjećaj sigurnosti na poslu, strah od negativnih promjena na poslu raste s padom prihoda. Oni koji imaju niže prihode toga se više boje. Imamo potpuno drugačiju sliku kada govorimo o tome kakve nam mogućnosti posao nudi da učimo i razvijamo se. U studenom i prosincu razlike se povećavaju u odnosu na svibanj jer su siromašni sve više gubili resurse. I domaća i međunarodna istraživanja pokazuju da pandemija produbljuje socijalne razlike i povećava razlike između bogatih i siromašnih. Nužne su javnopolitičke mjere usmjerene na smanjivanje ovih razlika", zaključila je Maslić Seršić.

No, unatoč društvenoj, ekonomskoj i ljudskoj važnosti ove teme, iz resorne institucije, Ministarstva zdravlja, nisu se odazvali pa ni odgovorili na poziv na sudjelovanje na konferenciji, izjavila je moderatorica konferencije i izvršna tajnica SSSH Dijana Šobota.


 Izloženi i zaboravljeni

Dok se o određenim skupinama radnika na prvoj liniji govorilo u javnosti, radnici u trgovini koji su cijelo vrijeme izloženi i riziku od zaraze i povećanom stresu su ostali potpuno zaboravljeni.

"Mi nismo ni spomenuti kao prioritetna skupina za cijepljenje, o našem psihičkom zdravlju se ne govori, a najizloženiji smo cijelo vrijeme. Napadaju nas i kupci ako ih upozoravamo na nošenje maski, a poslodavci ne štite djelatnike. Imamo ljude koji su već završili na psihijatriji", istaknula je Mirela Vidaković iz Sindikata trgovine.


 Poslodavci u pandemiji zakazali

U anketi SSSH-a 61,5% ispitanika tvrdi da od poslodavaca nije dobilo nikakve informacije o podršci mentalnom zdravlju za vrijeme epidemije koronavirusa. Slično tome, 70,2% ispitanika tvrdi da njihov poslodavac nije napravio nikakve prilagodbe u svrhu pružanja podrške radnicima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem. Gotovo 50% ispitanika smatra da njihov poslodavac nije na primjeren način pružio podršku i upravljao promjenama u njihovu radnom okruženju, dok ih 38% smatra da su neke promjene uvedene, no nisu dovoljne.

aem_copy75394.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti