Udruga biofila Hrvatske podsjeća kako je oprašivanje životinjama – prijenos peludi od jednog cvijeta do drugog – proces o kojemu globalno ovisi oko 90% biljaka cvjetnjača (oko 308 tisuća vrsta) i 75% poljoprivrednih usjeva.
“Važno je znati da su sve skupine oprašivača ugrožene radi klimatskih promjena, pomanjkanja staništa, patogenih i invazivnih stranih vrsta i mikroorganizama, nekontrolirane uporabe pesticida, nedostatka sustavnog i obaveznog obavještavanja o tretiranju pesticidima, manjkavog obrazovanja i kontrole korisnika pesticida, nedovoljnoj razvijenosti svijesti javnosti o presudnoj važnosti oprašivača za opstojnost civilizacije kakvu poznajemo”, navode iz udruge koja je osnovana 2022. s ciljem očuvanja i zaštite okoliša.
No, i u Hrvatskoj postoje projekti koji se s ovim problemima nose. Jedan od njih je i Cro Buzz Klima, projekt pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, kojem je cilj sakupiti prve standardizirane podatke o divljim pčelama (Anthophila) i muhama lebdjelicama (Syrphidae) Hrvatske, testirati metodologiju praćenja oprašivača predloženu na razini Europske Unije, utvrditi utjecaj klimatskih i drugih ekoloških čimbenika na zajednice oprašivača, predložiti mjere povećanja klimatske otpornosti populacija oprašivača, doprinijeti podizanju svijesti o važnosti oprašivača i klimatskim promjenama i razviti stručne kapacitete za praćenje stanja i očuvanje oprašivača u Hrvatskoj. Projekt vodi Ana Ješovnik koja je uz grupu suradnika pripremila brošuru-priručnik s nazivima i opisom medonosnih jednogodišnjih i višegodišnjih cvjetnica i nekih vrsta drveća i grmlja.
Tu je i B-THENET, tematska mreža za modernizaciju pčelarstva u Europi, formirana kroz 13 nacionalnih B-THENET centara, koja ima za cilj podržati savjetnike i pčelare sa znanjem spremnim za praksu. U Hrvatskoj je nacionalni centar na VEF-u u Zagrebu pod vodstvom dr.sc. Ivane Tlak Gajger.
“Zatim imamo i Europsko pčelarsko udruženje koje će braniti pčelarske interese i zalagati se u Bruxellesu za najmanje tri osnovna cilja, borbu protiv krivotvorenog meda koji je preplavio europsko tržište, borbu za uvođenje posebnih subvencija po košnici na osnovu doprinosa oprašivanju uzgojenih i neobrađenih biljaka i unapređenju ekologije te borbu protiv nepravilne upotrebe pesticida koji su otrovni za pčele”, zaključuju iz Udruge biofila Hrvatske.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).