Prilikom izgradnje prometne infrastrukture treba se usmjeriti na javni prijevoz, biciklistički promet i pješačke površine jer će se tako riješiti prometni problemi. Daljnja izgradnja infrastrukture za automobile opravdana je samo u iznimnim situacijama, rekli su aktivisti Zelene akcije tokom današnjeg performansa na Glavnom kolodvoru u Zagrebu kojim je ova udruga obilježila Međunarodni dan bez automobila.
“U gradovima prioritet moraju imati ljudi, a ne automobili. Nužno je poticati korištenje javnog prijevoza, bicikala i pješačenja, posebno zbog negativnog utjecaja većine automobila na zdravlje i klimu”, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Aktivisti i aktivistkinje su u povorci po centru grada nosili konstrukcije u obliku i prirodnoj veličini automobila, a svaku je nosila po jedna osoba. “Htjeli smo pokazati nesrazmjer između površine koju zauzima pješak i one koju zauzima auto”, pojasnio je Ivčić. Na ovakav performans inspirirao ih je Hermann Knoflacher, utjecajni bivši direktor Prometnog instituta u Beču, koji je izvodio slične akcije protiveći se dominaciji automobila.
Zbog prometnih gužvi i vožnje u koloni, u Zagrebu se automobili često kreću jednako sporo kao pješaci, upozoravaju u Zelenoj akciji. “Zamislimo samo da pješak, dok hoda, samo za sebe zahtijeva isti prostor koji zauzima automobil. To bi, naravno, bilo neprihvatljivo. Međutim, kada čovjek sjedne u automobil i zauzme toliku površinu, onda je to društveno prihvatljivo i rijetki propituju ovakvo zauzimanje javnog prostora”, komentirao je Ivčić.
U Hrvatskoj je registrirano preko 1,8 milijuna automobila. Samo njihova parkirna mjesta, ne računajući prometnice, zauzimaju površinu tri i po tisuće nogometnih igrališta. Kada bi se tome dodala i površina na parkiralištu potrebna za manevar automobila pri ulasku i izlasku, ukupna površina se povećava dva do tri puta. “To je usporedivo s površinom cijelog grada Splita”, rekao je Ivčić.
U samom Zagrebu je registrirano više od 350 tisuća automobila. ”Prostor potreban za njihovo parkiranje i manevriranje odgovara ukupnoj površini cijelog Donjeg grada, Trnja, Trešnjevke, Rudeša i Voltinog naselja”, nastavio je Ivčić. Kada se tome pridoda i ogromna površina koju zauzimaju prometnice i ostala infrastruktura, jasno je kako je iznimno velik udio površine gradova rezerviran ekskluzivno za automobile i druga cestovna motorna vozila. “Broj vozila se svake godine znatno povećava i u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Jasno je da je takva situacija neodrživa.“
Prometno planiranje treba uvažavati činjenicu kako je svaki čovjek prije svega pješak. Upravo je količina uređenih javnih površina za boravak i kretanje pješaka jedan od glavnih faktora koji utječu na kvalitetu života u gradovima. “Ljudi će svoje potrebe za mobilnošću zadovoljavati na način koji im je najjednostavniji, najdostupniji i najjeftiniji. Mudra prometna politika treba osigurati da to primarno budu alternative korištenju automobila”, zaključio je Ivčić.
