Izdvojeno

Suha hrana za tri dana

Britanski ministar obrane Wes Streeting. Foto: Wikipedia

Dojam je da se pola Europe priprema za rat, dijeli građanima prigodne brošure kao da uistinu već sutra počinju ozbiljni poremećaji u dnevnom životu. Nevjerojatne se milijarde eura ulažu u oružje, mediji bildaju ratnu retoriku, političari se groze “ruskom agresoru/neprijatelju” i nikomu pri tzv. mainstream utjecaju i moći ne pada na um preusmjeriti milijarde u mirotvorstvo, dogovor o spornomu, miroljubiv suživot i međusobno povjerenje.

S vremena se na vrijeme netko na važnoj državnoj poziciji sjeti – baš kao i ovih dana britanski ministri obrane Wes Streeting te sigurnosti Dan Jarvis – pa senzacionalistički medijski urednici razvale na sva zvona poziv građanima da se na brzaka opskrbe dovoljnim količinama hrane i vode za preživjeti iznenadno kritično razdoblje od najmanje tri dana zbog neke elementarne katastrofe ili napada strane vojne sile na infrastrukturu ili državnu sigurnost i teritorijalni integritet.

Prije pet godina je pak ojačalo iz Bruxellesa i Londona dramatično plašenje Europljana invazijom Rusa na ostatak Starog kontinenta. “Moramo biti spremni na najgore, a to samo što se nije dogodilo”, dramili su Ursula von der Leyen, Keir Starmer, Jens Stoltenberg i družba. “Putin se ne zadovoljava samo Ukrajinom!” A Vladimir Vladimirovič niti ima te namjere niti kapacitete.

Svojedobno se u bivšoj državi tzv. bratskih jugoslavenskih naroda i narodnosti desetljećima teorijski i praktično usavršavalo samoobranu masovnih razmjera pod nazivom “Ništa nas ne smije iznenaditi (NNI)”, koja je podrazumijevala i puno više od hrane i vode za nekoliko dana. Čak i gradnju kvartovskih atomskih skloništa u višestambenim zgradama velikih gradova. Potencijalni agresor nije definiran, ali je podrazumijevao tada i komunistički Istok na čelu sa SSSR-om/Rusijom. To je iskustvo u mnogomu dobro došlo u Domovinskom ratu. Osobito atomska skloništa.

U skladu s novim smjernicama kućanstvima za preživljavanje ekstremnih vremenskih nepogoda, kibernetičkih i inih napada i inih vrlo ozbiljnih izvanrednih okolnosti, britanska je vlada upravo pozvala građane da si osiguraju zalihe do devet litara pitke vode i hranu za tri dana. Kampanja “Budite spremni” (Be Ready), objavio je The Guardian, posljedica je sve veće zabrinutosti vlasti zbog “posljedica klimatske krize, ovisnosti o tehnologiji i prijetnji neprijateljskih država”. Neke pak zemlje članice EU-a i NATO-a, zemljopisno bliže ili na granicama s Ruskom Federacijom, Ukrajinom i Bjelorusijom dostavljaju svojim građanima na kućne adrese i posebno pripremljene priručnike za preživljavanje u slučaju rata.

I britanski je projekt “Budite spremni”, iako se to javno ne govori, prije svega osmišljen za preživjeti prva tri ratna dana ozbiljnoga ruskog napada na Otok. Nije nepoznato kako je Moskva upozorila London u jeku agresivnog uplitanja u ukrajinski rat za koliko minuta njezini hipersonični balistički projektili, nevidljivi radarima i neuhvatljivi PZO-u,  pogađaju mete bilo gdje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ako nije ratni čin radi ubijanja ruskih vojnika, što “mirotvorno” znači britansko slanje Kijevu iks tenkova Challenger 2 s protuoklopnim granatama s osiromašenim uranijem, višecijevnih bacačima raketa M270 dometa do 80 km, projektila Starstreak brzine veće od 4 Macha, tisuća lakih sustava NLAW i Javelin?

Foto: Пресс-служба Президента Российской Федерации / Wikipedia

Tko kaže da se Vladimir Vladimirovič Putin neće usuditi odgovoriti kada mu prekipi, što je već obećao – ne samo Londonu nego i Parizu, Berlinu, etc. – jer ima čime. A onda će NATO-ov gazda u Bijeloj kući biti na kušnji: vrijedi li aktivacija Alijansina čl. 5 o tzv. kolektivnoj obrani sudnjeg dana na Plavom planetu zbog neke budale u nekoj europskoj metropoli. Tada nikomu više neće trebati ni suha hrana za tri ili više dana, ni priručnik za preživljavanje niti sva atomska skloništa i ine rupe duboko pod zemljom.

“Svi bi se koji mogu trebali pridržavati vladinih savjeta u programu ‘Budite spremni'”, poručio je ministar Jarvis. “Radi se o jednostavnim koracima radi pripreme za svakodnevne izvanredne okolnosti kao dijelu širih napora usmjerenih na zajednicu kako bi se povećala otpornost zemlje.”

Jarvisov kolega u britanskoj vladi Streeting tvrdi kako se država mora pripremiti za “prijetnje pod državnim pokroviteljstvom, koje bi Rusija ili druge neprijateljske sile mogle usmjeriti na ključnu infrastrukturu. Izrazi ‘hibridno ratovanje’ i ‘prijetnje u sivoj zoni’ ne opisuju dovoljno jasno široj javnosti ono što ja nazivam ‘terorizmom pod državnim pokroviteljstvom’. Suočeni s tim prijetnjama, koje nisu hipotetske, nego stvarne, i koje se ne događaju negdje drugdje, već sve više ovdje, moramo ozbiljno pristupiti jačanju nacionalne otpornosti, jednako kao i obrane.”

Ured britanske vlade, koji vodi kampanju “Budite spremni”, preporučuje građanima da uz devet litara vode za piće i hranu za najmanje tri dana imaju kod kuće spremne deke, gotov novac, pribor za prvu pomoć, svjetiljku s rezervnim baterijama, FM radio koji se uključuje ručno, bez električne struje, itsl. Britanija se tom se kampanjom, promocijom i na društvenim mrežama, pridružuje istim akcijama što ih već provode Irska, Francuska, Nizozemska te još neke zemlje. Njemačka je također već daleko odmaknula u pripremama za rat i objavila vodič s porukom: “Ovo treba znati svaki građanin”.

Dojam je da se pola Europe priprema za rat, dijeli građanima prigodne brošure (čak prave knjižurine) kao da uistinu već sutra počinju ozbiljni poremećaji u dnevnom životu. Nevjerojatne se milijarde eura ulažu u oružje, mediji bildaju ratnu retoriku, političari se neodgovorno groze “ruskom agresoru/neprijatelju” i nikomu pri tzv. mainstream utjecaju i moći ne pada na um preusmjeriti milijarde u mirotvorstvo, dogovor o spornomu, miroljubiv suživot i međusobno povjerenje.

Istodobno, čovječanstvo je – svi zajedno: i prijatelji neprijatelji – gadno podrezalo ekološku granu na kojoj sjedi, i nikakvi mu ratovi više nisu potrebni. Snažna, razorna nevremena više ne biraju godišnje doba ni zemljopisne širine i dužine. Ni društveno-političke sustave niti rasne, nacionalne i vjerske identitete. Bujični povodnji, suše i ubitačne vrućine, uragani, epidemije,  tornada, neuništivi nametnici na bilju i životinjama i sva ina paklenska zla izmiču kontroli i već srednjoročno su pogubniji od svakog rata. Nikoga neće poštedjeti, a mutave politike se bave ćoravim poslom širenja neprijateljstava i mržnje bez pokrića.

Jesu li poslovođe miniranja tzv. ravnoteže straha na Kugli, u Europi te u odnosu na Rusku Federaciju i njezine strateške tzv. saveznike/partnere radi uspostave nemoguće konfiguracije tzv. novoga svjetskog poretka svjesni, npr. mogućih posljedica 2027. godine tzv. globalnog El Niña? Zbog najtoplije godine u svijetu otkako postoje mjerenja, možebitno puno pogubnije opasnosti od toga klimatskog fenomena no od ukrajinskoga i iranskog rata zajedno? Nepredvidivi bi vremenski obrasci mogli globalno utjecati na opskrbu hranom i energetske sustave u cijelom svijetu.

Uginula krava u Etiopiji tijekom suše povezane s El Niñom 2016. godine. Foto: © EU/ECHO/Anouk Delafortrie, CC BY-NC-ND 2.0
Uginula krava u Etiopiji tijekom suše povezane s El Niñom 2016. godine. Foto: © EU/ECHO/Anouk Delafortrie, CC BY-NC-ND 2.0

Što se Kugla dalje kotrlja u budućnost, sudbina čovječanstva je u većem riziku da ga prije i definitivnije zatre otpor već teško ranjene prirode nego sudnji dan nuklearnog kretenizma.

Indikativno je da britanska vlada starta s projektom “Budite spremni” upravo u trenutku kada privremeno isključuje 32 svoje internetske stranice iz opreza budući da je umjetna inteligencija otkrila sigurnosne propuste u programskom jeziku PHP što ga koriste milijuni internetskih stranica u svijetu. Rusi napadaju hibridno? Sofisticiranim kibernetičkim akcijama su prisilili britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost  da pošalje 50.000 upozorenja pogođenim organizacijama, ovisnima o internetu i inim ključnim tehnologijama?

Svijet se nedavno gadno iznenadio kada su hakeri preuzeli kontrolu nad rashladnim uređajima stotina supermarketa u Francuskoj, čime su bili izazvali kaos. Podigli su temperaturu u hladnjacima i do 80º C, čime su izazvali kvarenje hrane i požare, štete masovnih razmjera. Lani su u travnju Španjolska i Portugal ostali neko vrijeme bez električne struje zbog lančanih kvarova izazvanih hakerskim napadom na elektromreže. Bez struje je ostalo više od 55 milijuna ljudi, što se smatra jednim od najtežih incidenata te vrsti u novijoj europskoj povijesti.

“Britanci moraju dobro razmisliti kako će reagirati na napade i u sklopu hibridnog ratovanja koje bi mogla provesti Rusija ili druge neprijateljske zemlje”, prenosi među inim televizija N1 Hrvatska izravno upozorenje ministra Streetinga za vrijeme posjeta novoj tvornici tenkovskih topova u Telfordu u regiji West Midlands. “Takvi bi napadi mogli uključivati kibernetičke akcije za onesposobljavanje sustava plaćanja kojim se koriste tvrtke ili prekid opskrbnih lanaca, s pogubnim posljedicama. Građani moraju biti spremni na sve oblike napada, ali i na sabotaže koje ne predstavljaju otvoreni rat.”

Velika Britanija, možda malo više no itko na Starom kontinentu, ima vrlo impresivna povijesna iskustva preživljavanja u nemogućim okolnostima. Njemački su nacisti u Drugomu svjetskom ratu praktično izolirali Otok od ostatka svijeta. Podmorničkim tzv. vučjim čoporima i dnevnim raketnim (V-1 i V-2 Wernhera von Brauna, poslije rata oca svemirskog programa Apollo u SAD-u) udarima po Londonu i strateškim metama su prekinuli vitalne opskrbne lance i žitelji su postali čarobnjaci preživljavanja.

Svo vrijeme tzv. Hladnog rata kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka, to se iskustvo držalo na tihoj vatri i održavalo toplim, a 1980. je godine – neposredno po raspadu SSSR-a i Varšavskog pakta, NATO-ova alter ega – provedena ozbiljnija kampanja “Zaštitite se i preživite” (Protect and Survive). Savjeti za preživljenje nuklearnog rata s Rusijom uzeli su u obzir izgradnju skloništa u vlastitim domovima i zalihe hrane i pitke vode za 14 dana. U međuvremenu se stanje u svijetu iz temelja promijenilo, pa i mogućnosti ratovanja koje odavno već nadilaze sredstva i ljudske potencijale što su povijesno uvjetovali u sukobima pobjedu ili poraz.

Glede&unatoč, mogućnosti preživljavanja svakim su danom sve manje pa su ulaganja u mir, ne u rat – jedino rješenje. Dogovor o svemu što jest ili bi moglo biti sporno, jer je Plavi planet zajednički dom čovječanstva. Gruntovno vlasništvo svakog pojedinca na planetu bez obzira na bilo kakve razlike među njima. Nije leno ili prćija munjenih ljudi, imperijalnih bolesnika trenutno za upravljačem globalne, regionalne ili lokalne moći i utjecaja. Mir i sigurnost na osnovi dogovora, uvažavanja i susretljivosti je najpouzdanija, dugoročna kampanja za preživljavanje ne samo bez rata nego i u obrani od pogubnih klimatskih promjena.

Sve drugo mačku o rep. Zajedno s ratnim zalihama hrane i vode za piće. Više nije ključno pitanje kako se obraniti i preživjeti neprijateljski napad na život, nacionalni dignitet i teritorijalni integritet, nego kako se obraniti i preživjeti u ruinirajućem prirodnom okolišu za čiju je eroziju isključivi krivci ljudska pohlepa i očajan apetit za kruhom nad pogačom.