Poliklinika za zaštitu djece i mladih putem pravnika Zdravka Miočevića zatražila je ispravak “netočnih navoda” u H-Alterovu intervjuu sa Severinom Vučković.
EKSKLUZIVA: Objavljujemo i Poliklinikin demanti vlastitog demantija!
Hrvatska
Severina Vučković, jedna od majki žrtava hrvatskog sustava koji primjenjuje tzv. teoriju otuđenja od roditelja, detaljno opisuje mrežu institucija i ljudi koji su njezinom majčinstvu nanosili patnje. U glavnoj ulozi: Milan Popović. U ostalim ulogama: Gordana Buljan Flander, Milan Bandić, Ljubica Matijević Vrsaljko, Ratko Maček, Klemm Security, Gzim Redžepi, Slobodan Ljubičić Kikaš, Ivica Lovrić, Patrik Šegota, Romana Galić, Tea Golub, CZSS Maksimir i mnogi drugi.
„Nije u redu da svaka škola ima psihologa, a otvorene škole riješit će psihička stanja djece”, parafrazirane su riječi ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Izjava je podigla prašinu.
„Možete li zamisliti grad i zajednicu u kojima nema ništa? To ima velike psihološke konotacije i kao posljedicu masovni odlazak mladih u inozemstvo“, kaže Tamara Jovičić iz udruge IKS.
“Ovo je novi život”, govori 72-godišnja Milka Jurković iz sela Gređani, 10-ak kilometara udaljenom od Gline i nešto manje od Topuskog. “Sad sam zadovoljna, nisam se ni nadala da ću to dočekati”.
„Danas sam zaposlenik Romskog resursnog centra, promijenili su mi život iz korijena, pronašao sam sebe“, kaže Jovan Petrović o iskustvu sudjelovanja u Programu prakse i mentorske podrške za mlade Rome i Romkinje u organizacijama civilnog društva. „Dajemo mladim ljudima vještine koje su bitne ne samo za rad u civilnom društvu. Bilo bi fenomenalno primijeniti ovaj model i u drugim sektorima“, kaže Siniša-Senad Musić iz Romske organizacije mladih.
“Snažno apeliramo na Vas kao glavnog urednika da uklonite spomenute tekstove i prekinete objavljivanje članaka koji ne zadovoljavaju osnovne kriterije kulture i profesionalnosti.” “Ukoliko navedeni članci ne odgovaraju suvremenim standardima novinarske struke molimo da ih uklonite s Vašeg portala.”
Zbog specifičnog dvostrukog oštećenja osjetila vida i sluha, gluhoslijepe osobe suočavaju se s teškoćama i ograničenjima u komunikaciji, pristupu informacijama, kretanju, školovanju, provođenju slobodnog vremena i bilo kakvim drugim aktivnostima.
“Pjevale smo pjesmicu koja je sadržavala riječ ‘stop’, kada bismo se na trenutak zaustavili. Taj moment je za Miju bio najdraži. Nakon nebrojeno puta ponovljene pjesme nakon dvije godine rada došao je trenutak kada je ona sama izgovorila ‘stop!”, prisjeća se muzikoterapeutkinja Irena Magaš jednog od dražih trenutaka u svojem radu, kada je neverbalna djevojčica Mia uz pomoć glazbe progovorila. Iako je muzikoterapija je u svijetu razvijena terapeutska metoda, u Hrvatskoj je tek u počecima.
Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom: Najveći dio pritužbi zatvorenika s invaliditetom odnosi se na ostvarivanje prava nakon izdržavanja kazne. Imali smo nekoliko predstavki koje su se ticale problema ostvarivanja komunikacija prilikom posjeta.