Hrvatska
Snježana Koren: Znanje o žrtvama, počiniteljima, promatračima i spašavateljima neophodno je za razumijevanje masovnih zločina i s njima povezanih trauma.
Naše pitanje zašto Grad još uvijek nije donio Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2026. do 2030. godine, i kada će ona biti donesena, ostalo je bez odgovora.
H-Alterova suradnica sudjelovala je u spomen šetnji zanemarenim pripadnicama pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu koju je organizirala Documenta.
Bartul Vuksan-Ćusa, politolog: Najmlađa generacija najmanje vjeruje Crkvi, ima najmanju socijalnu distancu spram nacionalnih manjina i nešto niži tradicionalizam, a i manje je autoritarna.
CROSOL-ovo istraživanje o stanju civilnog društva: Direktne sustavne represije nema, no u praksi je diskurs o udrugama sve hostilniji, i to posebno prema udrugama orijentiranim na kulturu i ljudska prava.
Proaktivnu objavu informacija Zakon o pravu na pristup informacijama zadaje kao obavezu tijelima javne vlasti. H-Alter je nakon 15 godina proveo novu štih probu, i što je ustanovio?
U govorima kojima je zaokružen deseti zagrebački Noćni marš, uz uobičajene pozive na obranu ženskih prava, imali smo prilike čuti jasno intonirane proradničke, antifašističke i antimilitarističke stavove.
Kako Gredelj (još) nije ni tema u javnom prostoru, nije neobično da su birokratska rješenja koja se nude kao privremena zapravo štetna i banalna, a pojačavaju i bojazan da bi takva mogla biti i ona trajna.
Izgledno je da će proći još godine, ako ne i desetljeća, da se prepoznata i zamišljena preobrazba središnje zone Sesveta odmakne od tranzicijskog karaktera i približi onom koji nudi i gradi urbanitet.
Vojni rok koji je upravo u fazi uvođenja djeluje kao svojevrsna antiteza Vladinom proglasu o prioritetima desetljeća.
Novi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera u školstvu: Ako roditelji odluče djecu ne slati u škole jer su obrazovni uvjeti nesigurni ili neadekvatni, škola će biti dužna pozvati im socijalnu skrb.
Simbol borbe za slobodu postao je dio svakodnevne adrese sesvetskih obrtnika, trgovaca, ugostitelja i stanovnika, a ulične ploče s njegovim imenom unosile su globalni politički kontekst u svakodnevicu.
Aktiviranje fonda praznih privatnih stanova: Dok se u razvijenijim dijelovima EU nekretninska špekulacija barem nastoji tretirati kao problem, u Hrvatskoj je postala svetom kravom i osnovom ekonomije.
Kakav je društveni kontekst prošlojesenske građanske pobune protiv reakcionarne mržnje i koje su njezine perspektive?
Na izmaku godine u kojoj je diktatura nad kulturom sjećanja postala očigledna većem dijelu mainstreama, donosimo retrospektivu događaja koji su obilježili fašizaciju javnog prostora.
Kad se vjera i sloboda govora koriste kao paravan za politički aktivizam: Ono čemu svjedočimo organizirani je svjetonazorski aktivizam s jasno artikuliranim ciljem društvene promjene.
Ujedinjeni protiv fašizma, Zagreb: „Fašizam se nikada glasno ne najavljuje, ali jasno ga čujemo u trenutku kada se antifašiste počinje predstavljati kao neprijatelje države.“
Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, reagira na dijelove jučer objavljenog intervjua sa Svenom Milekićem „Negdje moramo potegnuti liniju“.
Povjesničar Sven Milekić o eskalaciji ulične desnice: Ne treba im prepuštati teren, već ići i na radikalno provođenje zakona. Problematične vrijednosti nemaju što tražiti u javnom prostoru.
Krajičkom oka gledamo kako u najvećoj svjetskoj vojnoj sili fašizam otvoreno raste. I otpor njemu. Genocid u Gazi i sve ostalo oko njega, preblizu su nam iz mnogo razloga.