Poslodavci
Sudeći po po tome kako se pripremaju izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti mogao bi ovo biti još jedan primjer ispunjavanja formalnih obveza zbog međunarodnog pritiska.
Nakon gotovo tri godine strpljenja, radnici u predškolskom obrazovanju izašli su na ulice. U subotu, 12. travnja, odgojiteljice i drugi vrtićki radnici održali su prosvjed na glavnom zagrebačkom trgu.
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.
Sonja Lokar, feministkinja, sociologinja i političarka: Postigle smo da na dnevni red dođu neka pitanja koja kapital ništa ne koštaju, ali još uvek nismo dovoljno jake da bismo mogle menjati bitne stvari.
Zaposleni u nezavisnom kulturnom sektoru ostaju izvan okvira dogovora radnica i radnika u kulturi radnika u javnim institucijama koji s vladajućima pregovaraju na margini interesa velikih javnih sindikata.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj je zasad stvar budućnosti, a zasjenjuje je stagnacija i opadanje cijena prevođenja.
Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“
Novi Zakon o strancima: Koji će inspektorati kontrolirati smještaj radnika? Prema kojim će se kriterijima utvrđivati prosječna plaća usporedivih zanimanja, te tko će osigurati da radnici nisu potplaćeni?
Pulskim gradskim vrtićima prijeti da umjesto odgojno-obrazovnih ustanova postanu čuvalištima djece, poručeno je sa subotnjeg prosvjeda odgajateljica.
Radnici, studenti i sindikat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nezadovoljni su odlukom o smanjenju dodatka na plaću nenastavnom osoblju.
Tri godine nakon ukidanja kvotnog sustava zapošljavanja stranih radnika i prelaska na fleksibilniji sustav, Hrvatska doživljava kaos na tržištu uvoza radne snage iz trećih zemalja.
Problemi s nezaposlenošću, ilegalnim radom i povećanjem minimalnih plaća samo su dio ogromnog procesa izmjena kroz koje bosanskohercegovačko društvo treba proći.
Hrvatske i europske težnje regulaciji seksualnog rada: Hrvatska i Rumunjska jedine su članice EU koje kažnjavaju osobe koje se bave seksualnim radom.
Postoji veliki rizik da 39 poznatih svjetskih brendova uvozi robu iz logora u regiji Xinjiang. To znači da je svatko od nas u nekom trenutku vjerojatno obukao plodove modernog ropstva.
U Hrvatskoj je potrebno dekriminalizirati prodaju seksualnih usluga u skladu s međunarodnopravnim standardima.
Siromaštvo među zaposlenima raširena je pojava u Europi, a tijekom posljednjih 10 godina nije se puno mijenjalo.
U razgovorima oko klijentelizma i ortaštva opasno je to što nam se skreće pažnja od transnacionalnih dimenzija organiziranih i polu-organiziranih mreža moći.
Dok su studentski poslovi u mnogim europskim zemljama poželjna odskočna daska za stjecanje iskustva i osamostaljivanje, čini se kako kod nas mnogi od njih nisu prilagođeni studentskim obavezama u bolonjskom sustavu.
Iman je iz Gračanice u Bosni i Hercegovini, a svoje srednjoškolske godine provela je u Sarajevu. U Prag se preselila 2017. godine te 2020. završila studij grafičkog dizajna.