Autor: Saša Šimpraga
Mnogi dijelovi grada deficitarni su umjetnošću u javnom prostru. Oslanjajući se na vlastitu prošlost, Zagreb bi ponovo mogao pokrenuti neki tip institucionalne inovacije.
Ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija u čast žrtava fašizma na Dotrščini rad je naslovljen Podizanje / Elevation autora Mateja Gavule. Rad će biti izveden u subotu, 19. rujna 2026. s početkom u 11 sati na glavnom ulazu u Spomen-park Dotrščina.
U petom nastavku serijala “Zagreb, volim te”, stručnjaci iz područja vizualnih umjetnost, dizajna, arhitekture, konzervacije i povijesti umjetnosti govore o boji i mogućim pristupima izbora boje za zagrebački vodotoranj na Gredelju.
Četvrti tekst iz serijala “Zagreb, volim te”: Nevjerojatna je činjenica da je u Haulikovom ljetnikovcu već desetljećima smješten jedan od zavoda studija krajobrazne arhitekture pri Agronomskom fakultetu, i da to nije potaknulo baš nikakav odnos prema povijesnom vrtu.
Treći tekst iz serijala “Zagreb, volim te”: Obnova Dolca bi trebala biti impuls za oblikovnu i sadržajnu nadogradnju koja bi izuzetnu lokaciju u najstrožem centru grada približila onome što bi čitav grad mogao biti.
Drugi tekst iz serijala “Zagreb, volim te”: Elementi kineske kulture učestalije su prisutni u raznim dijelovima grada od početka 21. stoljeća, od arhitekture i skulptura do manifestacija i ugostiteljstva.
Serijal “Zagreb, volim te” autora Saše Šimprage posvećen je neobičnim temama o gradu, a novi tekst donosimo svakog ponedjeljka. Prvi dio serijala tematizira fontane najstarijeg zagrebačkog urbanog parka, Zrinjevca.
Prvi zagrebački labirint vjerojatno je onaj jarunski. Nalazi se na Otoku hrvatske mladeži, a nastao je 2003. godine po projektu njemačkog arhitekta i waldorfskog pedagoga Johannesa Matthiessena.
Zagreb, Park Otti Berger, subota, 4. travnja 2026. od 11 do 13 sati.
Snježana Koren: Znanje o žrtvama, počiniteljima, promatračima i spašavateljima neophodno je za razumijevanje masovnih zločina i s njima povezanih trauma.
Groblja odavno i u nizu gradova nisu samo utilitarna mjesta, već mjesta kulture, značajne zelene oaze, rezervati bioraznolikosti, pa čak ni parkovi.
Kako Gredelj (još) nije ni tema u javnom prostoru, nije neobično da su birokratska rješenja koja se nude kao privremena zapravo štetna i banalna, a pojačavaju i bojazan da bi takva mogla biti i ona trajna.
Izgledno je da će proći još godine, ako ne i desetljeća, da se prepoznata i zamišljena preobrazba središnje zone Sesveta odmakne od tranzicijskog karaktera i približi onom koji nudi i gradi urbanitet.
Tribina u sklopu izložbe Ulica Patrisa Lumumbe, Muzej Prigorja, četvrtak, 12. veljače 2026. u 18.30 sati. Gosti: Višnja Kljajić i Marijo Spajić. Urednik i voditelj: Saša Šimpraga
Upravo društvima poput hrvatskog, koja su se odrekla ne samo uspomene na Patricea Lumumbu kroz imena malih ulica, već i nasljeđa međunarodne solidarnosti, nedostaje ono što su te ulice predstavljale.
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Kod Meštrovića i Gotovca nagost je iskonska, no kod Meštrovića možda društveno prihvatljivija, jer je statična, dok Gotovac golotinju naziva jednim od stupova umjetnosti, pridaje joj izuzetnu važnost i šeta gol po gradu.
Zagreb, Knjižnica Jelkovec, 19. prosinca 2025. u 18.30 sati
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Ponedjeljak, 24. studenoga 2025. u 18 sati, Gradska knjižnica, Multimedijalna dvorana, Starčevićev trg 4. Sudionici: Svjetlana Lugar, Saša Šimpraga Voditeljica: Ivana Fištrek.