Labirint se nalazi na zapadnom kraju prostora Dječjeg vrtića Špansko. Osmišljen je i zasađen 2017. godine prema ideji i idejnoj skici pedagoginje Helene Burić i odgajateljica Helene Gašpar i Sayonare Heker.
Prvi zagrebački labirint vjerojatno je onaj jarunski. Nalazi se na Otoku hrvatske mladeži, a nastao je 2003. godine po projektu njemačkog arhitekta i waldorfskog pedagoga Johannesa Matthiessena.
Službeno se zove Labirint uskrsnuća i sedam planeta i „kozmogram je izveden po uzoru na kulturu drevne Krete“. Kako se radi o šljunku u podu, i nije posebno očit, ali postoji.
Zapadni dio grada ima još jedan labirint, bitno življi, a nalazi se u sklopu Dječjeg vrtića Špansko u Hrnetićkoj ulici. Manje poznat, nalazi se u dubini dvorišta vrtića i kao takav nedostupan je široj javnosti.
Hrnetićka ulica, nazvana po današnjem karlovačkom predgrađu, dio je starog Španskog. Nalazi se otprilike na razmeđi socijalističkog i kapitalističkog grada. Istočno je raskošni Trg Ivana Kukuljevića s urbanizmom Miroslava Kollenza (kojem se ove godine obilježava i stota obljetnica rođenja), a sjeverno arhitektonskim jezikom bogata Malešnica, čiji su odlični plan osmislili Ratko Miličević i Damir Rubeša. Ta su naselja svjetlosnim godinama od današnje urbanizacije koju karakterizira gutanje prostora, preizgrađenost i izostanak zelenila, a koja se može vidjeti već južno od Hrnetićke, primjerice u labirintu ulica nazvanih po kajkavskom pjesniku Josipu Paviću koje odlikuje tzv. investitorski urbanizam, lišen svake poetičnosti. U tim procesima transformacije grada i Hrnetićka ulica polako mijenja svoje lice, pa male obiteljske kuće mjestimično smjenjuju omanje zgrade, a dvorišta koja su nekad krasile voćke postaju, u boljem slučaju, parkirališta. Utoliko i sam labirint postepeno okružuju stambene novogradnje s čijih balkona se labirint lijepo vidi, ali koje mu oduzimaju na skrovitosti iskustva. Djecu to vjerojatno (još) ne smeta.
Dječji vrtić na samom početku Hrnetićke razvedena je prizemnica, arhitekturom posve prilagođena parceli i ambijentu ulice. Izgrađen je na inicijativu Gradske četvrti na praznoj gradskoj parceli i otvoren 2011. Područni je odjel i malih je kapaciteta, što mu je i najveća prednost. Udomljava svega tri skupine djece u dobi od tri do sedam godina, koje su i miješane, pa djeca različitih uzrasta čine istu skupinu. Ovakve skupine daju na osjećaju obiteljske atmosfere, potiču vršnjačko učenje i olakšavaju prilagodbu na vrtić.
Prostor vrtića uključuje i poveće dvorište koje je u jednom dijelu izduženo. Labirint se nalazi na njegovom zapadnom kraju. Osmišljen je i zasađen 2017. godine prema ideji i idejnoj skici pedagoginje Helene Burić i odgajateljica Helene Gašpar i Sayonare Heker iz Dječjeg vrtića Špansko, članica tamošnjeg tima za održivi razvoj. Inicijativa za realizaciju pokrenuta je od strane vrtića pred lokalnim Mjesnim odborom, a izveden je u sklopu malih komunalnih akcija. Izvela ga je lokalna podružnica Zrinjevca. Trebalo je proći oko pet godina da živica naraste i labirint poprimi oblik. Već stasali labirint – jedinstven u gradu – danas svoju pedagošku ulogu odrađuje odlično.
Riječima ravnateljice Dječjeg vrtića Špansko i jedne od autorica labirinta, Helene Burić, jedan od ciljeva vrtića je poticati pedagoški pluralizam ideja i koncepcija. To uključuje i nekonvencionalna sredstva igre, poput labirinta. Nadalje, vrtić, primjerice, surađuje s udrugom Zeleni klik, u sklopu čega je izgrađen hotel za kukce, a u pripremi je uređenje vrta leptira. Neke od odgajateljice, uz stečene kvalifikacije za rad s djecom rane i predškolske dobi, imaju završenu i dodatnu naobrazbu waldorfske pedagogije kojoj je jedno od temeljnih obilježja slobodna igra na otvorenom. Materijali za igru u ovoj pedagogiji potječu iz prirode pa je u vrtu konstruirana i Blatna kuhinja.
Inicijalno polazište za labirint bilo je aktivirati udaljeniji dio vrta i ponuditi novi sadržaj koji će djecu potaknuti na igru i istraživanje prirode. S labirintom, upravo je taj dio dvorišta postao svojevrsna atrakcija, prostor koji za igru djeca odabiru sama, baš kao i što i kako će se igrati. Veliki je naglasak na slobodnoj igri, istaknut će Sayonara Heker. Labirint, pritom, nudi razne mogućnosti i odgojne prednosti. Od istraživanja, jačanja orijentacije u prostoru, do zornog situacijskog učenja i prostora za osamu. Sto posto je ekološki, održiv i siguran za igru. Istovremeno pregledan i zagonetan. Iskustvo je odgajateljica kako šetnja zelenim labirintom ima i meditativnu dimenziju.
Labirinti općenito jačaju kognitivni razvoj, motoričke sposobnosti, vizualne vještine, koordinaciju, pronalaženje rješenja i strpljenje, pa čak i samopouzdanje. Helena Gašpar navodi da neke od prednosti labirinta za djecu uključuju i razvoj predmatematičkih vještina: zadatke poput onoga ući u labirint i pronaći izlaz bez da se skrene lijevo. Potom korištenjem grube motorike kada djeca čuče ili puze, ili obogaćuju spoznaju o biljnom i životinjskom svijetu koji se u prirodnom labirintu vidi, susretne.
Između ostaloga i kroz razne kulturne aktivnosti, vrtić u Hrnetićkoj nudi i obogaćeni program ranog učenja talijanskog jezika s elementima likovnosti, a u tome ulogu ima i labirint. Primjerice, svake godine u listopadu u talijanskoj se skupini održava manifestacija Festa dei nonni (Festival djedova i baka) u sklopu koje se održavaju različite aktivnosti poput igre povjerenja u kojoj djeca vode bake i djedove s povezima na očima po labirintu.
Kako je i uobičajeno, i labirint u Hrnetićkoj je zimzelen, pa je atraktivan u svako doba godine. Za vrtićku djecu on je dio iskustva odrastanja, a za slučajne prolaznike koji ga primijete možda zagonetka i atrakcija. S javne površine najbolje se može vidjeti iz igrališta na kraju Kokićeve ulice.
U okolici Hrnetićke ulice nekoliko je tih novouređenih džepnih dječjih igrališta. Male gradske parcele u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića iskorištene su za novouređene minijaturne parkove koji nude i jedan gotovo civilizacijski odmak: manje je plastike i gume, a više prirodnih materijala. Promjena počinje na malim stvarima. A labirint u Španskom mali je dragulj kakav bi mogao imati svaki gradski vrtić koji za to ima prostornih kapaciteta. Jednostavnost i učinkovitost ideje tu su velika prednost.
