Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo, Centar za građansku hrabrost, Zagreb, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Ženska mreža Hrvatske podsjećaju na zločin koji leži na savjesti hrvatske strane.
Udruge podsjećaju da su 16. travnja 1993. u ranim jutarnjim satima lokalne postrojbe HVO-a izvele napad na srednjobosansko mjesto Ahmići, pod kodnim imenom „48 sati pepela i dima“. Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od najokrutnijih zločina u ratovima na teritoriju nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen za bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta, 24 ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. 32 ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Među ubijenima bile su cijele obitelji. Tijela svih nestalih još uvijek nisu pronađena.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je zaključio da je ovaj zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
„Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, a odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću“, ističu potpisnice izjave.
Udruge zahtijevaju od hrvatske vlasti da se službeno obilježava ovaj datum i odaje pijetet civilnim žrtvama zločina koji su počinile hrvatske vojne snage na teritoriju Bosne i Hercegovine, na isti način kao što se odaje poštovanje civilnim žrtvama poginulima u ratu na prostoru Hrvatske.
„Činjenice o ovom zločinu trebaju biti uvrštene u povijesne udžbenike. Javnost treba biti obaviještena putem javnih medija i manifestacija“, kažu udruge.
Potpisnice upozoravaju da već četvrtu godinu od Grada Zagreba zahtijevaju da imenuje Trg ahmićkih žrtava. „To je važno kao iskaz pijeteta prema žrtvama ratnog zločina. Važno je radi osvještavanja i educiranja javnosti, radi prevencije zločina. Tražimo prekid s nacionalističkom i imperijalnom politikom prema Bosni i Hercegovini. Preduvjet za to je iskreno suočavanje s počinjenim zločinima i preuzimanje odgovornosti za prošlost.“
Sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo riječima, dodaju udruge potpisnice. Smatraju da bi imenovanjem Trga ahmićkih žrtava Republika Hrvatska mogla napraviti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti. 
Udruge će u četvrtak, 16. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića u 11 sati organizirati antiratnu akciju u znak sjećanja na žrtve Ahmića.
U 17 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu bit će održana tribina pod nazivom Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime. Na tribini će govoriti Ivica Đikić, novinar, Mubera Maslić – Ždralović, aktivistkinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, član Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Tena Banjeglav, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Moderatorica će biti aktivistkinja i novinarka Sanja Kovačević.
