Planet Zemlja

Uvedite tužbe za zaštitu kolektivnih interesa!

Slučaj Gospića, u kojemu građani žive s tonama zakopanog smeća i PFAS kemikalijama koje su dospjele do podzemnih voda, uzdrmao je Hrvatsku. Cijeli je niz mjesta u Hrvatskoj gdje građani desetljećima strahuju za svoje zdravlje zbog onečišćenog okoliša, a imaju premalo pravnih mogućnosti da se bore za svoje ustavno pravo - pravo na zdrav okoliš.

Zašto Ministarstvo nije u izmjene Zakona o zaštiti okoliša uvrstilo pravo građana na kolektivnu zaštitu koja je već predviđena Zakonom o parničnom postupku? Stanovnici Knina žive 40 godina s lagunom s teškim metalima, u Vranjicu se 20 godina od zatvaranja tvornice i dalje umire od udisanja azbesta. Sanacije se u Hrvatskoj ne provode na vrijeme, a građani nemaju koga tužiti. “Svjesni smo zašto to država ne želi dopustiti. Kada bi se uvela kolektivna zaštita, građani bi bili veliki korektori sustava”, ističe Eva Šore iz splitske udruge Sunce.

U Gospiću građani žive s tonama zakopanog smeća i PFAS kemikalijama koje su dospjele do podzemnih voda. U Dugom Ratu žive s troskom u bivšoj tvornici ferolagura koja nije sanirana više od 20 godina. U Vranjicu su stanovnici već 100 godina izloženi azbestu i danas, 20 godina nakon zatvaranja tvornice, i dalje umire od azbestoze. Sanacija nije do kraja provedena, a tijekom nedavnih radova na uređenju lokalne plaže Kosica iz mora je isplivao izrazito opasan plavi azbest, podsjetivši još jednom da je riječ o priči koja nije završena. Tu su i Knin, Obrovac, Biljani Donji… Cijeli je niz mjesta u Hrvatskoj gdje građani desetljećima strahuju za svoje zdravlje zbog onečišćenog okoliša, a imaju premalo pravnih mogućnosti da se bore za svoje ustavno pravo – pravo na zdrav okoliš.

“Građanima su i dalje vezane ruke kada se radi o pristupu pravosuđu radi zaštite kolektivnih interesa. Pokazuje to višedesetljetna ekološka nepravda u Dugom Ratu, gdje su građani ostali bez stvarne pravne zaštite jer je Trgovački sud u Splitu odbio tužbeni zahtjev zbog tzv. nedostatka aktivne legitimacije. To u praksi znači da udruge i građanske inicijative trenutno nemaju jasno definirano zakonsko pravo pokrenuti postupak uime kolektiva i građana koji trpe posljedice zagađenja”, ističe Eva Šore, pravnica iz splitske udruge Sunce.

Iz te udruge smatraju da je rješenje u uvođenju novog instituta u Zakon o zaštiti okoliša (ZOZO) – postupka za zaštitu kolektivnih interesa i prava koji se tiču čovjekova okoliša. Prilika za uvođenje kolektivne zaštite je upravo u izmjenama tog zakona, koje su na javnom savjetovanju do 3. prosinca, i to prvi put nakon 13 godina. Iz udruge su poslali komentare Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije sa zahtjevom za uvrštavanjem kolektivne pravne zaštite u ZOZO.

Zašto Ministarstvo nije u izmjene Zakona o zaštiti okoliša uvrstilo pravo građana na kolektivnu zaštitu koja je već predviđena Zakonom o parničnom postupku? Pitajte ministricu! Službeni nacrt prijedloga Zakona objavljen je na platformi e-Savjetovanje, a savjetovanje traje do 3. prosinca. Foto: mzozt.gov.hr

“To nije apstraktno pravno pitanje, već stvarna potreba građana koji desetljećima žive uz onečišćena područja, poput Dugog Rata, Vranjica, Knina, Biljana Donjih, Obrovca, Gospića i drugih sredina diljem Hrvatske, a koji moraju imati mogućnost zajednički pokrenuti sudski postupak, zahtijevati odgovornost onečišćivača i zaštititi pravo na čist i zdrav okoliš”, pojašnjavaju iz Sunca.

Udruge ili građanske inicijative bi tako dobile pravo pokrenuti postupak protiv fizičke ili pravne osobe koja ugrožava kolektivne interese i zdravlje ljudi.

Kolektivna zaštita nije novost u hrvatskom pravu. Zakon o parničnom postupku predviđa tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava te navodi da ti interesi mogu obuhvaćati i interese koji se tiču čovjekova okoliša i životne sredine. No da bi se pravo predviđeno Zakonom o parničnom postupku moglo prakticirati potreban je provedbeni dokument, u svaki je pojedinačni zakon potrebno uvesti članak o kolektivnoj zaštiti. Takav je mehanizam već uspostavljen u području zaštite potrošača. Upravo je kolektivna tužba omogućila utvrđivanje povrede prava građana koji su podizali kredite u švicarskim francima, a sudske odluke donesene u tom postupku postale su osnova za ostvarivanje njihovih prava u pojedinačnim sporovima. Sada je potrebno da se isto pravo prizna građanima i u pitanjima okoliša, izmjenom Zakona o zaštiti okoliša.

“U Gospiću su sad dobili plan sanacije, ali što će se dogoditi ako se on ne provede. U Kninu se bore s lagunama s teškim metalima više od 40 godina i to je čest slučaj u Hrvatskoj. Sanacije se ne provode godinama i što preostaje građanima? Ljudi su onečišćenjima stalno izloženi, a svesti sve na upravni spor nije adekvatno. Kad se sanacija ne provede nitko nema pravo zahtijevati nadoknadu štete. Pojedincu je neizvedivo plaćati sve vještačenja i dizati tužbe. Kad se u tužbu ide kolektivno to je ipak izvedivije i lakše je dokazati uzročno-posljedičnu vezu”, ističe Šore.

Takvo bi rješenje bilo u skladu i s obvezama prema Europskoj uniji, koja od država članica zahtijeva učinkovit i pristupačan sustav pravne zaštite u okolišnim pitanjima. Tako su primjerice Nizozemska, Portugal i Francuska neke od država koje imaju svoje institute kolektivnog pristupa sudu po pitanju zaštite okoliša. Istovremeno, Hrvatska ovaj problem negira pa tako za razdoblje od 1. svibnja 2013. do 30. travnja 2022. Europskoj komisiji nije prijavila nijedan slučaj odgovornosti za štetu u okolišu prema Direktivi o odgovornosti za okoliš.

“Svjesni smo zašto to država ne želi dopustiti. Kada bi se uvela kolektivna zaštita, građani bi bili veliki korektori sustava. Država ne želi da građani traže odgovornost”, zaključuje Šore.

Izmjene ZOZO-a: Važni pomaci, ali i pravna nesigurnost

Nacrt ZOZO-a ne ukida formalno pristup pravosuđu, ali ga “procesno dominantno usmjerava na upravni spor, čime se otvara pitanje dostupnosti drugih oblika sudske zaštite”, upozorila je u komentarima na ZOZO odvjetnica Ivana Krstulović, članica Radne skupine uime mreže okolišnih udruga Zeleni forum.

Prizor s prosvjeda Hodaj za Liku održanog 5. rujna u Zagrebu.

Iz mreže podsjećaju kako problemi u praksi, poput nedavnog primjera s ilegalnim zbrinjavanjem otpada u Gospiću, ukazuju na nedostatke u nadzoru, postupanju nadležnih tijela i primjeni postojećih mehanizama odgovornosti.

“Novi Zakon predviđa uvođenje naknade za štetu po zdravlje ljudi povezanu s nepoštivanjem uvjeta iz okolišne dozvole i operativnih pravila, što predstavlja važan iskorak u prepoznavanju posljedica kršenja okolišnih obveza na zdravlje ljudi. Međutim, iskustvo dosadašnje primjene zakona na terenu otvara pitanje hoće li ovaj mehanizam u praksi biti dovoljno učinkovit i dostupan građanima kojima je zaštita najpotrebnija. Istodobno, ograničen pristup pravosuđu građanima i okolišnim udrugama otežava mogućnost pravodobnog osporavanja nezakonitih postupanja i traženja odgovornosti za nastalu štetu”, napominju u komentarima koje možete pročitati ovdje.


Uputite komentar na e-Savjetovanju!

Službeni nacrt prijedloga Zakona objavljen je na platformi e-Savjetovanje te do 3. prosinca građani, udruge, stručnjaci i druge zainteresirane skupine mogu uputiti komentare.

“To je važna prilika da se u proces uključi šira javnost i da se predloženi Zakon dodatno unaprijedi”, ističu iz Zelenog foruma, mreže hrvatskih okolišnih udruga.


Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati