Uoči Europskih dana akcije protiv podatkovnih centara: Europu je zahvatio val gradnje velikih podatkovnih centara iako EU još nije uspostavila pravila za regulaciju i nadzor njihovog utjecaja na okoliš. U državama EU-a najmanje je 376 najavljenih, planiranih ili projekata centara u izgradnji, a Komisija prijedlog minimalnih obveznih standarda tek priprema za 2027. “Tražimo moratorij na gradnju podatkovnih centara”, poručit će pak građani nizom akcija planiranih za vikend.
“Zajedno pozivamo izabrane dužnosnike da na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini uvedu moratorije kojima bi se zaustavila izgradnja podatkovnih centara – sve dok mi, građani, demokratski ne odlučimo što je potrebno kako bismo osigurali da umjetna inteligencija i podatkovni centri služe ljudima i planetu, a ne privatnoj pohlepi”, poručit će građani nizom akcija planiranih za vikend u nizu zemalja Europske unije povodom Europskih dana akcije protiv podatkovnih centara nazvanih “Stop Dirty Data Centres“.
Reakcija je to na ekspanziju velikih projekata koji zahtijevaju stotine megavata električne snage, velike površine zemljišta ili znatne količine vode za hlađenje, a koji su novost i za koje okviri i procjene nisu unaprijed pripremljeni. O razmjerima ekspanzije govore podaci platforme DC Blueprint koja je u državama Europske unije evidentirala čak 376 najavljenih, planiranih ili projekata podatkovnih centara u izgradnji. Od toga je 100 u fazi izgradnje ili ima dovršenu građevinsku konstrukciju, dok je 216 još u fazi najave ili planiranja. U cijeloj Europi, uključujući dakle i zemlje izvan Unije, riječ je o 474 projekta.
Unatoč tome što je gradnja podatkovnih centara uzela maha, Europska komisija je tek u rujnu 2026. predložila sustav ocjenjivanja održivosti podatkovnih centara, dok se prijedlog minimalnih obveznih standarda tek priprema za 2027. Istovremeno, EU ima za cilj utrostručiti kapacitet svojih podatkovnih centara do 2035. godine.
Kako navodi Europska komisija, podatkovni centri danas su odgovorni za oko 1,5 posto ili 415 teravat-sati (TWh) ukupne godišnje svjetske potrošnje električne energije. Projekcije pokazuju da će se njihova potrošnja više nego udvostručiti na 945 TWh do 2030. godine, prvenstveno zbog potreba umjetne inteligencije.
Tijekom vikenda 6. i 7. studenog skupine za digitalna prava, zaštitu okoliša i zajednice, njih više od 97 skupina u četrnaest zemalja, uključujući i Hrvatsku, održat će masovne demonstracije, lokalne akcije, javne događaje, predstavljanje knjiga, pa čak i vožnje biciklom s ciljem da upozore na probleme koje donosi stihijska ekspanzija podatkovnih centara.
“Glavni razlog zašto se uključujemo su okolišni problemi koje ovakvi ogromni centri uzrokuju, prvenstveno se misli na golemu potrošnju energije, potrošnju vode, zagrijavanje prostora, korištenje prostora, podatkovni centri će dovesti do zauzimanja velikih površina i krčenja šuma i slično”, kaže Bernard Ivčić iz Zelene akcije koja će u Hrvatskoj sudjelovati u Europskim danima akcije protiv podatkovnih centara.
“Smatramo da je potrebno postaviti temeljna pitanja o tome koliko je podatkovnih centara potrebno, čemu oni služe, gdje bi trebali biti izgrađeni, mogu li se njihove goleme potrebe za resursima zadovoljiti u svijetu ograničenih klimatskih uvjeta te na koji način mogu koristiti lokalnim gospodarstvima i zajednicama”, ističu pak iz organizacije Global Action Plan, još jedne od organizacija uključene u organizaciju Europskih dana akcije. To je organizacija iz Velike Britanije, europske države koja je među onima koje su pod najvećim udarom projekata podatkovnih centara.
A megaprojekti podatkovnih centara sve više dobivaju i negativnu pozornost medija i europske javnosti. Tako je ovoga mjeseca postalo poznato kako je Google za centar kojeg grade na sjeveru Finske, u ruralnom području blizu grada Muhosa, ilegalno posjekao 250 000 stabala. Iako su finske vlasti naredile privremeno zaustavljanje radova na tome i još jednom Googleovom projektu, nenadoknadiva šteta za okoliš već je počinjena. Guardian otkriva kako je u toj zemlji poznatoj po očuvanoj prirodi i velikim šumskim prostranstvima, planirano čak 145 takvih projekata.
Primjer talijanskog Cologno Monzese, gradića od 50 000 stanovnika u blizini Milana, pak pokazuje kako lokalne vlasti mogu odbiti ovakve projekte na svom području. Gradsko vijeće je jednoglasno u rujnu odbilo prijedlog izgradnje podatkovnog centra snage 80 megavata koji su predložile tvrtke Officine Mak i 2C Sviluppo Immobiliare ističući neusklađenost između predložene lokacije podatkovnog centra i ciljeva zaštite okoliša obližnjeg zaštićenog područja.
Navode kako se “masovna i kontinuirana potrošnja vode i električne energije, veliki otisak zemljišta i strukturna proizvodnja složenog tehnološkog otpada” sukobljavaju s programskim smjernicama njihovog mandata koje “postavljaju ekološku tranziciju i načelo ‘nulte potrošnje zemljišta’ kao nezamjenjive stupove”.
“Strateški ciljevi zahtijevaju od nas da vodimo Cologno Monzese prema modelu ekološki održivog, kružnog i inteligentnog grada, usmjerenog na regeneraciju postojećih zgrada, energetsku učinkovitost, zaštitu vodnih resursa i strukturno širenje bioraznolikosti i urbanih šuma”, navode vijećnici, a prenosi Il Giorno.
Tamo gdje gradske vlasti nisu ovako odgovorne, sve češće niču građanske inicijative koje se suprotstavljaju projektima podatkovnih centara. Peticiju protiv najvećeg europskog projekta trenutno u planiranju, u blizini sela Fouju od 600 stanovnika u Francuskoj, potpisalo je više od 70 000 ljudi. Kako pišu francuski mediji, planovi uključuju kompleks od 11 zgrada na 90 hektara, s potrebom za električnom snagom od 1,4 gigavata pri punom kapacitetu što otprilike odgovara izlaznoj snazi jednog velikog nuklearnog reaktora.
Primjer Francuske pokazuje i sukob između interesa lokalnih i nacionalnih vlasti. Vezano uz drugi projekt, u općini Étrechet su tri zamjenika gradonačelnika i jedan vijećnik dali ostavke 10. rujna, a zatim i gradonačelnik 15. rujna, rekavši da nemaju stvarnu riječ o predloženom Googleovom projektu. Francuska vlast dodala je, naime, projekt u Étrechetu na listu 150 “strateških industrijskih projekata”.
“Više ne možemo ostati na dužnosti niti preuzeti odgovornost za projekt koji je u suprotnosti s našim najdubljim uvjerenjima”, rekla je zamjenica gradonačelnika Marie-Pierre Chabenat-Canals za Le Monde, navodeći vizualni utjecaj, vodne resurse i opterećenje mreže.
Unatoč protivljenjima lokalnih vlasti nacionalne vlasti smatraju da je gradnja podatkovnih centara na francuskom tlu “prioritet koji služi našem digitalnom suverenitetu”, kako je istaknula mlađa ministrica za umjetnu inteligenciju i digitalna pitanja Anne Le Hénanff.
U Hrvatskoj je pak javnost doznala za slučaj Topusko gdje se planira veliki podatkovni centar Pantheon. Prema najavama investitora, riječ je o ulaganju većem od 50 milijardi eura, s planiranom snagom od jednog gigavata (1.000 MW). Prema podacima koje su predstavili nositelji projekta, godišnja potrošnja mogla bi dosegnuti oko 5,5 TWh, trećinu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Gradnji se protive lokalne građanske inicijative Ovdje se živi/ Stop Ai data centar Topusko i Građanska inicijativa za proglašenje sela Pecka značajnim krajobrazom. Upravo su u tijeku izmjene Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije kojima se želi omogućiti ovaj projekt.
Iako se procjenjuju učinci na okoliš pojedinačnih projekata, deseci velikih projekata u jednoj državi ili čak stotine, nameću pitanje nužnosti procjene kumulativnog okolišnog učinka podatkovnih centara i procjene stvarnog kapaciteta područja Europe za koju količinu ili snagu projekata može apsorbirati potrošnju energije, upotrebu vode i zemljišta. U tom kontekstu zahtjev Europskih dana akcije za moratorijem dok se ne razmotre svi učinci je razuman. No, teško da će EU donijeti takvu odluku. Iako Europska komisija u službenim izjavama ističe da ubrzana izgradnja podatkovnih centara može povećati pritisak na elektroenergetske mreže, vodne resurse i emisije CO₂, istodobno planira utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u sljedećih pet do sedam godina. Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju izjavila je u rujnu kako “utrostručenje naših kapaciteta podatkovnih centara ne smije značiti i utrostručenje pritiska na naše mreže, vodu i račune za energiju.” No, s ovom ekspanzijom pritisak na mreže, vodu i okoliš je nemoguće izbjeći.
Sudjelujmo u javnom savjetovanju!
Europska komisija priprema zakonodavni prijedlog o minimalnim standardima učinkovitosti za podatkovne centre te je 21. rujna 2026. pokrenula otvoreno javno savjetovanje i poziv na dostavu dokaza kako bi prikupila povratne informacije dionika i javnosti o potrebi za takvim prijedlogom i njegovu sadržaju. Savjetovanja su otvorena do 14. prosinca, a konačna objava prijedloga planirana je za drugo tromjesečje 2027. godine.
