“Lopovi, lopovi”, skandiralo je prema procjenama AI alata, čak 80 do 100 000 građanki i građana koji su danas preplavili glavni zagrebački trg i okolne ulice na prosvjedu kojeg je organizirala Građanska inicijativa Gospić je naš dom zbog nerješavanja velikog problema 37 000 tona većinom ilegalno uvezenog otpada u Gospiću, za koji su analize pokazale da je već dosegao i onečistio podzemne vode. Iako organizatori nisu izravno prozvali odgovorne, “zna se” kome je skandiranje bilo upućeno. Premijer Plenković je istodobno boravio u Italiji, zemlji iz koje je većina opasnog otpada i uvezena.
“Lopovi, lopovi”, skandiralo je prema procjenama AI alata, čak 80 do 100 000 građanki i građana koji su danas preplavili glavni zagrebački trg i okolne ulice na prosvjedu kojeg je organizirala Građanska inicijativa Gospić je naš dom zbog nerješavanja velikog problema 37 000 tona većinom ilegalno uvezenog otpada u Gospiću, za koji su analize pokazale da je već dosegao i onečistio podzemne vode.
“Ovdje smo se okupili jer nas povezuje nešto što je puno veće od naših razlika, to je pravo na čist zrak, pravo na čistu vodu, pravo na domovinu kakvu smo sanjali. Ovo je poruka svima, a naviše onima koji nas danas trebaju čuti, nismo nestali, nismo izbrisani, ovdje smo danas zajedno, a kada smo zajedno najjači smo”, rekao je Vjekoslav Bušić iz inicijative Gospić je naš.
Podsjećamo, prema nalazu sudskih vještaka Geotehničkog fakulteta razina opasnosti za ljude i okoliš na lokaciji ocijenjena je kao visoka, promjene u tlu vještaci zbog mikroplastike i teških metala kao što su bakar, cink, olovo i antimona su djelomično nepovratne, a u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta utvrđeni su PFAS spojevi, takozvane vječne kemikalije. Jedan uzorak otpada sadržavao je i antimon u količini koja je 700 puta veća od maksimalno dopuštene.
Unatoč tome, Sabor je sramotno odbio izglasati hitnu sanaciju otpada u Gospiću, a premijer Plenković je danas boravio upravo u Italiji, zemlji iz koje je uvezena većina opasnog otpada. Iako se za aferu Gospić saznalo još prije godinu i pol dana, čak ni manji dio otpada koji nije zakopan i dalje nije saniran, a građani strahuju za svoje zdravlje i zdravlje svoje djece.
Slučaj Gospić konačno je skinuo masku iluzije da je Hrvatska zemlja čiste vode, čistog tla i čistog mora, ekološka utopija kakvu volimo zamišljati. Da smo jako daleko od toga, svjedočio je čitav niz govornika koji žive u sredinama odavno pogođenim ozbiljnim zagađenjem, takozvanim “crnim točkama”, iz Istre, Rijeke, Dalmacije, Zagreba… Jedna od najdugovječnijih i najgorih crnih točaka u Hrvatskoj je solinsko naselje Vranjic koje ni dvadeset godina nakon zatvaranja tvornice azbesta nije sanirano i gdje ljudi i dalje umiru od posljedica udisanja azbestne prašine.
“Vranjic je mjesto koje želi živjeti punim plućima i da više nitko ne umire u agoniji hvatanja zraka. Tvornica Salonit radila je od 1921. do 2006. i u tom razdoblju trovala naše mještane. Naši mještani su platili životima. Dovoljno je udahnuti jednu mikročesticu azbestne prašine da bi se razvio mezoteliom, izuzetno rijetki oblik raka pluća. Danas je u Vranjicu 1200 stanovnika, a 400 ih je umrlo od mezotelioma. To nisu brojke, to su naše majke i očevi, sestre i braća, djeca, djedovi i bake. Trenutno se u KBC Split liječi 20 osoba od mezotelioma. Smrt od mezotelioma izuzetno je bolna, čovjek se bori za svaki dah. Ne smijemo dopustiti da se ovo nastavi”, svjedočila je Mariana Grubić iz inicijative Mjesto koje želi živjeti.
11 tisuća kubila mikroplastike i opasnog otpada zakopano je pak 1000 metara od vrtića i osnovne škole u Benkovcu.
“Zakopano je u kamenolome koji su u privatnom vlasništvu poduzetnika koji su od toga profitirali. Nama je ostalo otrovano tlo, ostavili su nas ljute, ogorčene i zabrinute”, istaknuo je Ante Gusić iz građanske inicijative Vlajter-ego Benkovac.
Eva Šore iz udruge Sunce iz Splita pozvala je sve građane da se uključe u javno savjetovanje o novom Zakonu o zaštiti okoliša čije je donošenje u tijeku te da podrže prijedlog da kolektivna zaštita prava na zdrav okoliš uđe u zakon.
“Nije dovoljno reći da građani imaju pravo na čist okoliš, treba im dati alat da to pravo i ostvare. Crne točke ne smiju biti mjesta gdje građani nemaju pravo tražiti pravdu, ne smiju biti crne rupe hrvatskog pravosuđa”, zaključila je.
Ivo Lorencin iz istarske GI Čist zrak, duga ljubav govorio je o tome kako čak ni legalna odlagališta otpada ne funkcioniraju u skladu sa zakonom.
“Kaštijun, takozvani centar za gospodarenje otpadom, smrdi kilometrima u krug jer ne znaju i ne žele znati kako se radi taj posao. Imamo 30 000 tona balirane plastike odložćene na golu zemlju, izložene kiši i sunci, rđavog željeza pomiješanog s plastikom, to nije legalno odlagalište”, rekao je Lorencin.
Posebna je priča jama Sovjak kod Viškova iznad Rijeke u koju je ubačeno čak 250 000 kubika kiselog ulja, katrana, otpadnog motornog ulja, ostataka naftnih derivata i drugog tekućeg otpada.
“Govorimo ne o godinama nego desetljećima. 2018. je EU dala 50ak milijuna eura da to saniramo. Sanacija je trebala biti završena ove godine no Fond za zaštitu okoliša je ove godine raskinuo ugovor zbog istrage koju je porkenuo EPO vezano uz malverzacije. Sad je situacija još gora, skinuli su samo površinski sloj, oko pola metra, pretpostavlja se da je ostalo još 150 000 tona tekućeg otpada. Postavlja se pitanje gdje je nestalo 100 000 tona u graud koji teče. Taj spomenik neodgovornosti prema našem zdravlju i okolišu i dalje stoji i stalna je prijetnja vodama i okolišu. Mijenjale su se i države i institucije, ali Sovjak je i dalje tamo. Vrijeme je da kažemo “dosta je””, opisao je Željko Fučak iz Gi Rijeka za ljude.
Bušić je na kraju pročitao zahtjeve inicijative koja od Vlade traži što se tiče Gospića javnu objavu plana sanacije s rokovima u roku od 20 dana, uklanjanje 33 000 tona zakopanog otpada u roku od 3 mjeseca, uvrštavanje gradskog odlagališta komunalnog otpada Rakitovac u plan gospodarenja otpadom te dugoročni monitoring. Na nacionalnoj razini zahtjevaju uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša, uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u plan gospodarenja otpadom s jasnim rokovima i financijskim planovima te hitnu privremenu obustavu uvoza otpada u Hrvatsku.
Kritičari su pak istaknuli kako organizatori nisu nijednom imenovali odgovorne, ni pozvali na ostavku primjerice ministrice zaštite okoliša Marije Vučković, a kamoli Plenkovića. No, bilo kome tko se bavi zaštitom okoliša pravo je čudo da je upravo pitanje okoliša izvelo Hrvate na ulice u najmasovnijem broju od prosvjeda za stojedinicu, nešto što nije uspjelo ni korupciji ni drugim bitnim temama. Iluzije o zdravom okolišu su se rasplinule, a tek kad iluzija nestane i pogleda se istini u oči postoji i nada da se nešto napravi.
Organizatori su u potpunosti uspjeli u pozivu da se na prosvjedu ne ističu stranačka obilježja kao i u tome da prosvjed prođe mirno i dostojanstveno. U gomili nismo primijetili ni zastave s prvim bijelim poljem ni druge problematične simbole. Pokazalo se da Hrvatska ipak ima sto tisuća civiliziranih građana.
S prosvjeda u Zagrebu najavljen je već i sljedeći prosvjed, 19. rujna u Ludbregu se prosvjeduje protiv megafarmi i klaonica pilića, suludog projekta koji vlasti podržavaju, a kojima se dio kontinentalne Hrvatske želi premrežiti nehumanim i zagađujućim industrijskim uzgojem kakav Europa uvelike napušta.
Podrška na svih strana: Liko, volim te (ovo)liko!
Prosvjed je potpisom pisma podrške inicijative Za Hrvatsku slobode podržalo više od 300 organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa iz cijele Hrvatske, kao i javnih osoba, među njima glumci Goran Navojec i Damir Markovina, akademik Vlatko Silobrčić, redatelj Branko Schmidt, glumica Alma Prica i mnogi drugi. Podržale su ga i sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS).
“Borba za zdrav okoliš, funkcionalne institucije i pravo na siguran život jednako je važna kao i borba za dostojanstven rad – jer bez javnog interesa, odgovorne države i solidarnosti nema ni pravednog društva”, istaknuli su sindikati koji su izrazili zabrinutost zbog pokušaja da se legitimni zahtjevi građana diskreditiraju etiketama o “politizaciji”, “rušenju vlasti” ili “antihrvatstvu”. Podsjetili su kako taj obrazac i narativ doživljaju svaki put kada organiziraju štrajkove i prosvjede za veće plaće, dostojanstven rad i zaštitu radničkih prava.
“Svaki put kada građani i radnici dignu glas protiv nepravde, dio javnog prostora pokušava raspravu preusmjeriti s problema na navodne političke motive onih koji prosvjeduju. Demokracija počiva upravo na pravu građana, sindikata i organizacija civilnog društva da budu korektiv vlasti i da od institucija zahtijevaju odgovornost, neovisno o tome tko obnaša vlast”, istakuli su sindikati.
Prosvjed je podržao i Sindikat policijskih službenika koji je pozvao svoje članove koji nisu na dužnosti da se pridruže prosvjedu kao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Teško je i nabrojati sve koji su podržali ovaj prosvjed.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).