Prvi prosvjed u povijesti Ludbrega: “Već godinama upozoravamo da bi ovakve megafarme uništile hrvatsko peradarstvo. To je jedini stočarski sektor koji danas zdravo stoji na nogama i mi ga moramo zaštititi”, rekao je Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Građani više nisu spremni mirno gledati devastaciju okoliša u Hrvatskoj, potpuni raspad sustava zaštite okoliša i predaju zemlje i vode stranim investitorima za projekte koje lokalnim zajednicama donose malo koristi, a puno štete. U seriji prosvjeda koji su s pravom zahvatili zemlju, danas se u Ludbregu okupilo nekoliko stotina prosvjednica i prosvjednika sa zahtjevom da se zaustavi gradnja megafarme pilića u Apatiji svega oko 400 metara od naselja i rijeke Bednje. Riječ je o samo jednom od više od 20 sličnih projekata stranih investitora planiranih u nekoliko županija.
“Mi smo ovdje jer više ne želimo da se o našim životima odlučuje umjesto nas, ali i protiv nas. Glasno i jasno prozivam gradsku vlast, gradonačelnika Grada Ludbrega, a pogotovo vijećnike Gradskog vijeća koji stalno glasaju protiv naših interesa. Povećanje kapaciteta za više od 50% nakon što je skloplje kupoprodajni ugovor za zemljište nije im bio dovoljan razlog za raskid ugovora. Građani su potpisivali peticiju, 3000 njih reklo je ne ovoj farmi i ni to im nije bilo dovoljno”, rekla je Kristina Stanko iz Građanske inciijative STOP mega farmi pilića u Apatiji.
Prozvani je aktualni gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić koji je mandat osvojio ispred koalicije NPS-a, SDP-a i HSS-a. Ta koalicija drži i šest od 13 mjesta u Gradskom vijeću.
Planirana megafarma u Apatiji trebala bi imati kapacitet veći od tri milijuna pilića godišnje. Iz Građanske inicijative naglašavaju da se u poslovnom planu na temelju kojeg je sklopljen kupoprodajni ugovor s Gradom Ludbregom navodilo 370 000 pilića po turnusu, dok se u elaboratu iz 2026. navodi 558 210 pilića, što je povećanje veće od 50 posto. Stanovnike brine potrošnja vode, povećani promet, mirisi, otpad i kvalitete života, nemaju namjeru odustati, a prosvjedu se pridružio čak i najstariji stanovnik Apatije Andrija Frančić.
Podršku Apatičanima dali su i predstavnici drugih inicijativa koje se bore protiv megafarmi pilića u svojim sredinama, Siska, Sunje i Legrada, ali i predstavnici gospićke inicijative koji se bore za uklanjanje ilegalno odloženog otpada. Iz Gospića su istaknuli kako je riječ o potpuno istom obrascu koji je primijenjen u slučaju gospićke tvornice litija, naglo povećanje prvotnog kapaciteta.
Borbe građana protiv ovih povezanih pilićarskih projekata počele su još 2024. u Velikoj Ludini, potom su se bunili ljudi u Sunji, održani su veliki prosvjedu u Sisku, Zagrebu i Velikom Pažutu.
“Na velikom prosvjedu protiv otpada u Zagrebu smo mogli vidjeti protiv čega se ustvari borimo. To više nije odgovornost jednong korumpiranog pojedinca već se radi o institucijama koje su zarobljene s interesima moćnika i onih koji imaju pristup sustavu. Njima se pogoduje, a građane ostavlja na cjedilu. Kad u ministarstvu pitamo ‘kud ćete s tim količinama amonijaka, kud ćete s tim količinama gnoja’, odgovor je uvijek isti: ‘To će preuzeti ovlašteni oporabitelji’. Matematički možete izračunati da u Hrvatskoj nema dovoljne količine oporabitelja koji bi to mogli zbrinuti, potrebni su deseci tisuća obradive zemlje na koje to možete aplicirati”, naglasio je Damir Rossini iz Građanske inicijative Sunjani ne žele biti smuljani.
Slična farma istog investitora, ukrajinskog vlasnika Perutnine Ptuj, već je izgrađena uz sam rub posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut i sad je u probnom radu.
“U prostoru užem od 2 kilometra od farme nalazi se čak osam zaštićenih područja, na nacionalnoj, europskoj i međuanrodnoj razini. Rijeka Drava je baza međunarodnih suradnji i identiteta Podravine, a ipak su nam na studiju utjecaja na okoliš 2022. odbili veliku većinu primjedbi. Za otpadne vode predviđeno je pražnjenje ovlaštenom osobom, ali ne i gdje. Za prekogranični utjecaj na mađarski nacionalni park udaljen samo kilometar i pol nizvodno zaključeno je da neće biti utjecaja i Mađarska je isključena iz procedure. Pitanja koja postavljamo o zdravlju i okolišu su identična i u Legradu i u Apatiji. Okoliš, voda i zemlja nisu samo stavke u dokumentaciji. To je osnova života svih nas”, podsjetila je Kristina Pongrac iz Građanske inicijative Donja Dubrava-Legrad koja je najavila i pozvala sve prisutne na novi prosvjed protiv farme kraj Legrada, 17. listopada u Koprivnici.
Prijatelji životinja i Zelena akcija istaknuli su kako su ovakvi projekti “dio obrasca u kojemu se štetne investicije, od kojih profitira manjina, nameću građanima koji žive s njihovim posljedicama”. Dio planiranih zahvata već je povučen nakon građanskog pritiska, primjerice megaklaonica u Sisku, no aktivisti nemaju namjeru stati dok se ne zaustavi i zadnja planirana megafarma i klaonica.
“Ovakvi projekti nisu dobri ni za stanovnike, ni za radnike, ni za okoliš, ni za životinje. Investitori obećavaju nova radna mjesta, no riječ je o teškim poslovima s ozbiljnim posljedicama za psihičko i fizičko zdravlje radnika. Stanovnicima ostaju buka, smrad i neprekidan promet teških kamiona tik uz njihove domove, a okolišu istrošeni resursi, goleme količine gnoja, otpadnih voda i drugih zagađivača. Ovakav intenzivan uzgoj, gdje u prosjeku živi 21 pilić po metru kvadratnom, povećava rizik od zoonoza koje prelaze na druge životinje i izvan pogona. Za piliće stiješnjene u hangarima znači da se ne mogu normalno kretati, raširiti krila i da nikad neće osjetiti zraku sunca. Kako bi zadovoljili standarde industrije selekcionirani su za tako brz rast da im tijela to ne mogu izdržati, pa im kosti pucaju pod vlastitom težinom”, poručuju Prijatelji životinja.
I sve se to upravo planira u peradarskoj proizvodnji, jednoj od rijetkih grana poljoprivrede u kojoj Hrvatska već je samodostatna.
“Već godinama upozoravamo da bi ovakve megafarme uništile hrvatsko peradarstvo. To je jedini stočarski sektor koji danas zdravo stoji na nogama i mi ga moramo zaštititi. Naši ljudi proizvode kvalitetnu piletinu i samo tako kupci mogu biti sigurni što jedu. Ovakvi projekti su 25 veći od hrvatske prosječne farme. Ako se ostvare, došlo bi do megaprodukcije i prvi na udaru bi bili mali proizvođači”, rekao je Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Zajednički kapacitet više od 20 megafarmi i klaonica ukrajinskih investitora, ako se ostvari, premašio bi 200 milijuna pilića godišnje. Njihov kumulativni utjecaj se ne razmatra iako je očito da je riječ o nizu povezanih projekata, već se svaki projekt razmatra kao odvojeni. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš uvela je zakonsku obvezu analiziranja kako se planirani projekt spaja s utjecajima drugih postojećih ili odobrenih projekata u okruženju no sadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pod vodstvom HDZ-a ne ignorira Uredbu samo u ovom slučaju. Tako, primjerice, nije analiziran kumulativni utjecaj niti niza vjetroenergetskih projekata u okolici Gračaca.
Prosvjed u Ludbregu završen je čitanjem zahtjeva prosvjednika, a to su raskidanje ugovora, potpuno odustajanje od projekta megafarme u Apatiji, uključivanje građana u odluke u projekatima koji utječu na njihove zajednice, političku odgovornost za odluke koje su dovele do toga da se danas u Apatiji i ostatku Hrvatske planiraju megafarme ovakvog kapaciteta, neovisno ispitivanje i studije svih mogućih posljedica megafarmi prije donošenja bilo kakve konačne odluke te jasnu politiku zaštite lokalnih zajednice, okoliša i domaće proizvodnje kod planiranja velikih poljoprivrednih i industrijskih projekata.
Projekt megafarme Apatija – kronologija događaja (izvor: Građanska inicijativa Apatija)
- 20. srpnja 2023. Vlada RH donijela je Odluku o darovanju nekretnina u k.o. Slokovec Gradu Ludbregu u svrhu osnivanja Poduzetničke zone Apatija (zk.č.br. 676/1, 676/3, 676/5 i 676/6).
- 17. listopada 2023. između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Grada Ludbrega sklopljen je Ugovor o darovanju kojim se Grad Ludbreg obvezuje infrastrukturno opremiti tu zonu (energetski, komunalno, prometno i komunikacijski) u roku od 5 godina.
- 28. studenoga 2023. Gradsko vijeće Grada Ludbrega donosi Rješenje o raspisivanju natječaja za prodaju zemljišta u Poduzetničkoj zoni Apatija za čkbr. 676/1.
- 5. prosinca 2023. Perutnina Ptuj Pipo d.o.o Čakovec jedina dostavlja ponudu sa poslovnim planom u kojem se navodi da je predviđeni kapacitet farme, koja se sastoji od 10 objekata za uzgoj pilića, 370 000 pilića po turnusu (tj. 37 000 životinja po objektu po svakom turnusu).
- Ponuda je prihvaćena i Grad Ludbreg sklapa Ugovor o kupoprodaji s Perutninom Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec dana 22. prosinca 2023. Tim Ugovorom se jasno propisuje da je kupac dužan ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu u roku od tri godine, a u roku od dvije godine nakon toga izgraditi farmu sukladno poslovnom planu koji je priložio uz natječajnu dokumentaciju. Navodi se i da će se isti smatrati raskinutim uz obvezu povrata nekretnine Gradu Ludbregu ako kupac ne ispuni bilo koju od tih obveza.
- U dokumentu Elaborat usklađenosti s dokumentima prostornog uređenja za zahvat građevine za intenzivan uzgoj pilića – farma Apatija iz siječnja 2026., a zatim i u Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 9. veljače 2026. navodi se da se radi o ukupno 10 objekata, ali je kapacitet promijenjen na 558 210 pilića po turnusu, odnosno 55 821 životinja po objektu u svakom turnusu. Ovo predstavlja povećanje kapaciteta oko 50% (50.87%).
- Investitor uopće ne planira izgradnju centralnog deponija za zbrinjavanje i skladištenje gnoja unutar kompleksa, što je posebno problematično u razdobljima kada ga nije dopušteno razvoziti po poljoprivrednim površinama, a to je od 15. prosinca do 15. ožujka ili u dane kad je zaleđeno, prekriveno snijegom ili poplavljeno tlo.
- U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi se i da je planirani zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu, tj. da se mogu isključiti mogućnosti značajnih negativnih utjecaja (samostalni i kumulativni) na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te da nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Pri tom nema objašnjenja kako se došlo do tog zaključka.
- Nije uzeto u obzir da na širem području Grada Ludbrega i Varaždinske županije već postoji značajan broj farmi, a ni to da je lokacija Apatija poznata po visokim razinama podzemnih voda.
- Prema Zakonu o zaštiti prirode, ako postoji i najmanja razumna sumnja u odsutnost značajnih negativnih utjecaja, mora se provesti Glavna ocjena.
- 21.5.2026. u državama članicama EU, time i u Hrvatskoj, stupila je na snagu Direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.
- 4. svibnja 2026. Gradsko vijeće Grada Ludbrega glasalo je o mogućem raskidu ugovora o kupoprodaji zemljišta u Poduzetničkoj zoni Apatija gdje se planira izgradnja megafarme. Tri vijećnika glasovala su za, sedam protiv, a dva su bila suzdržana.
- 4. svibnja 2026. Građanska inicijativa Apatija predala je peticiju protiv izgradnje megafarme u Apatiji koju je potpisalo 2926 građana. Od toga je približno 47% potpisa s područja Grada Ludbrega što čini nešto više od 18% ukupnog broja birača. Građani su peticijom od Grada Ludbrega zatražili raskid kupoprodajnog ugovora za zemljište na kojem je planirana izgradnja farme.
- 20. srpnja 2026. na sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega peticija je utvrđena pravovaljanom. Vijeće ni tada nije prihvatilo zahtjev građana za pokretanje raskida kupoprodajnog ugovora. Obrazloženje gradske većine bilo je da trenutačno nisu nastupili ugovorni, odnosno pravni uvjeti koji bi opravdavali jednostrani raskid iako se jasno iz dokumentacije vidi povećanje kapaciteta.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
