Je li prošlo vrijeme evropskog jedinstva u vezi s Ukrajinom? Rusko-ukrajinski sukob izaziva nepovjerenje među državama EU-a, a podjele će se vjerojatno i dalje produbljivati.
Europska unija
Postkomunistička Rusija vjerovala je da je njena sudbina da postane dio transformisranog Zapada. Kada je ta ambicija propala, započeo je proces dubokog otuđenja.
Nejednaka raspodjela i pristup Erasmus stipendijama stvara jaz među studentima, što ugrožava koheziju među europskim regijama.
Zeleni plan je prekretnica u povijesti EU i šire, jer je to prvi put da je jedna ekološka promjena glavni prioritet politike jedne privrede od oko 450 milijuna ljudi.
Prvi put nakon 1945./46. i zahuktavanja tzv. hladnog rata, danas je na djelu, drastičnije no ikad, samoubilačko svrstavanje za SAD/EU/NATO i „partnera“ protiv Rusije i Kine.
Europska komisija objavila je 23. veljače ove godine Prijedlog Direktive o korporativnoj održivosti. Ako prijedlog bude usvojen, korporacije bi morale redovito nadzirati cijeli proizvodni lanac, identificirati i sprečavati kršenja prava kojima pridonose ili s kojima su povezane.
Ukrajinska kriza ne može se riješiti sankcijama i protusankcijama, ali ni ipedeovski impregniranim objedama, niti pregovorima autsajdera, kojima i nije do mirotvornih rješenja.
Ako je Buča uistinu propagandna namještaljka Putinu, Zelenski bi morao završiti na Međunarodnom sudu u Haagu. Veliki i najmoćniji su se davno sporazumjeli da za njih takva sudišta ne vrijede.
Rat u Ukrajini vodi se oko toga tko će podrediti Rusiju – SAD ili Kina. Rusija je pokušala spriječiti širenje NATO-a na istok. Ali, lako se može deseti da padne u podređen položaj prema Kini.
Zapadni političari i mediji pod njihovom kontrolom prešućuju ili ne govore istinu o uzrocima rata te krivcima za šokove po životni standard, mir i sigurnost građana cijelog svijeta.
Kako nakon ukrajinske ratne i humanitarne katastrofe i dalje ljuto braniti nakaradne politike razbijača Bosne i Hercegovine što ih godinama guraju Milorad Dodik i Dragan Čović?
Angela Merkel je dosta toga uradila valjano, ali to ipak ostaje u sjeni fatalnih propusta u ekologiji i vanjskoj politici. U pozitivnu zaslugu bi spadalo njeno otvaranje granica za izbjeglice iz sirijskog rata.
Mirjana Kučer, supotpisnica apela Ženske mreže Hrvatske: Mirovna misija u Afganistanu je propala jer je očito pogrešno vođena. Za to postoji politička odgovornost. Pitanje je samo tko će je zatražiti i je li vraćanjem vlasti talibanima takva pogrešna politika došla na naplatu u potpunosti, ili dijelom.
Savjetodavni odbor VE-a upozorava da su se zločini iz mržnje i incidenti govora mržnje u medijima i u političkom diskursu posljednjih godina povećali. Nagli porast radikalnog nacionalizma imao je sveukupni negativni utjecaj na uživanje manjinskih prava, i to posebno u postkonfliktnim područjima. Javnom raspravom vezanom uz nacionalne manjine dominiraju antimanjinska retorika i predrasude, a najviše su pogođene pripadnice i pripadnici srpske, romske i židovske nacionalne manjine.