Europska unija

Financial Action Task Force, čiji je Hrvatska indirektni član, smatra da su neprofitne organizacije koje se primarno bave prikupljanjem ili isplatom sredstava u svrhe kao što su dobrotvorne, vjerske, kulturne, obrazovne ili društvene ili za provođenje drugih vrsta „dobrih djela“ – „ranjive“ na financiranje terorizma. U Hrvatskoj djeluju 12 352 takve, „ranjive“ organizacije. Najveći problem s FATF-ovim dokumentom je što se u njegovim metodološkim kriterijima krije kršenje Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima.

Rok za predaju ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog  plana (NECP) za razdoblje 2024-2030. Europskoj komisiji bio je 30. lipnja, a Hrvatska ga ni dosad nije predala.

Kako je Možemo! stao iza interesa transnacionalnog kapitala, njegovih zapadnih dioničara, njemačke automobilske industrije i servisera njihovih interesa, europskih političkih elita?

Zakon o obnovi prirode prošao je jedno od najburnijih putovanja u povijesti zakonodavstva EU-a, da bi napokon bio izglasan prošloga mjeseca.

Boris Buden: Ideja revolucije podrazumijeva i drugačiju ideju demokracije, takvu koja transcendira koncept liberalne, partijske demokracije i svega ovoga što danas kolabira pred našim očima.

U CMS-u komentiraju planove za provođenje Pakta o migracijama i azilu. Andrea Jelovčić: „Vidljivo je da je Vlada primarno usmjerena na nacionalnu, umjesto da se okrene ljudskoj sigurnosti.”

H-Alter analizira što će simbioza Hrvatske demokratske zajednice i Domovinskog pokreta značiti za budući status Povelje EU-a o temeljnim ljudskim pravima.

Dobit od zamrznute ruske imovine je također – ruska. Ne Unijina. Kamoli Von der Leyen, Michelova, Borrellova, Plenkovićeva ili takvih, da bi smjeli legitimno odlučivati o njezinom trošenju.

Netanyahuova pozicija kategoričkog odbijanja solucije dviju država nije održiva unutar paradigme Izraela kao saveznika Zapada.

EPP i Ursula von der Leyen nisu rješenje europske kvadrature izbornog kruga. Baš kao ni HDZ i Andrej Plenković u Bijednoj Našoj.

Europska komisija donijela je važnu i dugo očekivanu preporuku koja je smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na razine iz 1990 postavila za cilj EU-a .

Ukrajina i Moldavija mogu otvoriti pristupne pregovore za priključenje Uniji, Gruzija postaje kandidatkinja, a BiH do daljnjega ostaje na čekanju.

Ako su Ruska Federacija i Kina, ali i zemlje poput Irana, Sirije, Kube, Venezuele, Sjeverne Koreje, polit-ekonomski, vojni, geostrateški iritantan balvan u oku SAD-a, tko kaže da moraju biti i u Unijinom?

Na Općoj skupštini UN-a 2023., čelnici iz najmanje 50 zemalja zagovarali su mir u Ukrajini. Govornici su jedan za drugim isticali trajne probleme povezane sa zloporabom moći SAD-a i Zapada.

Strmoglavi krah europučanske politike namaknuo je krila konzervativnim proputinovskim opcijama,  radikalima svih boja i protumigrantskim politikama, kojima zabrinjavajuće raste popularnost.

Jedina zemlja koja ima očite koristi od ukrajinskog rata, dok o tome mudro i temeljito šuti, jest Kina.

Europska unija ne zna i neće riješiti tzv. izbjeglički/migrantski problem, jer pogrešni ljudi na pogrešan način to čine na pogrešnomu mjestu, pa kerozinom gasi razbuktali izbjeglički/migrantski požar.

Rat u Ukrajini je napravio ruglo od novinarstva. Umjesto da mediji donositelje političkih odluka pozovu na odgovornost, postali su instrument lobiranja za industriju oružja.

Rat mora prestati, a potom je na redu resetiranje prekinutih međunarodnih odnosa. Uključivo Rusiju, jer nije moguće da ona ne bude ravnopravan dio međunarodne zajednice, a da ta zajednica uredno funkcionira.

Je li Ukrajina zrela – bez obzira na ratno stanje s Rusijom ili baš unatoč tomu – demokratski vjerodostojno održati predsjedničke i parlamentarne izbore u listopadu ove ili na proljeće 2024. godine?