U Irskoj je od 1. ožujka do 31. kolovoza zabranjeno orezivanje zelenila i rušenje stabala, u Njemačkoj je taj rok još duži. Hrvatska to nije zakonom precizno definirala.
Zelenilo, stabla i živice, ne bi se smjelo orezivati u vrijeme listanja i gniježđenja ptica, i radi zaštite stabala i ptica, no u hrvatskim zakonima to nije jasno definirano pa smo i ovoga proljeća svjedočili brojnim prizorima u Zagrebu kada se obrezivalo na sve strane i gnijezda ležala na podu. Nakon H-Alterovih upita nakon masakra stabala ispred Učiteljskog fakulteta su tako iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode odgovorili kako će „ubuduće Zavod izrijekom navoditi da je orezivanje moguće samo u sezoni orezivanja (jesen/zima)“. No, istodobno, gradsko poduzeće Zrinjevac naveliko je i dalje nastavilo rušiti stabla i orezivati što govori koliko neusuglašenosti i nesređenosti postoji na ovom području.
Za razliku od Hrvatske neke su europske države zakonomski propisale točno razdoblje godine kada se takve aktivnosti ne smiju provoditi. U Irskoj je tako ta odredba uvrštena u Zakon o divljim životinjama i biljkama te zabranjuje rezanje, krčenje, paljenje ili uništavanje vegetacije od 1. ožujka do 31. kolovoza. Cilj je toga zakona zaštititi i održati raznolikost divljih životinja uspostavljanjem područja gdje ptice mogu biti sigurne tijekom sezone gniježđenja. U tom se razdoblju mogu vršiti radovi samo iznimno, kao što su radovi koji se obavljaju u uobičajenom tijeku poljoprivrede ili šumarstva, iz razloga javnog zdravlja i sigurnosti – uključujući sigurnost na cestama – uništavanje štetnog korova i uređenje lokacija za građevinske radove.
U Njemačkoj pak Zakon o zaštiti prirode i upravljanju krajobrazom određuje još dužu zabranu, od 1. ožujka do 30. rujna. U tom je razdoblju zabranjeno spaljivanje pokrovnog tla na livadama i tretiranje površina koje se ne koriste za poljoprivredu, šumarstvo ili ribolov na način koji značajno utječe na floru ili faunu, sječa, orezivanje ili uklanjanje drveća izvan šuma, živica i grmlja. Dopušteno je pak samo „nježno oblikovanje radi uklanjanja biljnog rasta ili održavanja zdravlja drveća“.
Riječ je o zakonu na federalnoj razini, no on daje pravo pojedinim pokrajinama da dodatno uređuju zaštitu stabala na svom području. Tako Zakon o zaštiti prirode savezne države Baden-Württemberg definira stabla s opsegom debla od 80 cm ili više kao prirodne spomenike i stavlja ih pod posebnu zaštitu. Ovaj se propis primjenjuje na sva urbana i općinska područja, bez obzira na poljoprivrednu ili šumarsku namjenu. Bavarski Zakon o zaštiti prirode propisuje pak minimalni opseg debla od 100 cm kao zaštićeno područje za zaštitu određenih stabala poput hrastova, lipa ili brijestova. Hrvatska je, o čemu smo nedavno opširno pisali, odustala od zaštite pojedinačnih stabala.
Iako češki Zakon o zaštiti prirode i krajobraza ne određuje točne datume mirovanja vegetacije, provedbena uredba navodi kako je to „razdoblje prirodnog slabljenja fizioloških i ekoloških funkcija drvenaste biljke“. „U praksi je sječa dopuštena najčešće od 1. studenog do 31. ožujka. Svaka vrsta drveća doseže vegetaciju u različito vrijeme i potrebno je uzeti u obzir i vremenske fluktuacije. U skladu s tim su i ptičja gnijezda naseljena. Međutim, spomenuto razdoblje preporučuje se i iz razloga što se ptice, koje su također općenito zaštićene, u to vrijeme ne gnijezde u granama ili šupljinama drveća. Zabrana namjernog uznemiravanja ptica, posebno tijekom razmnožavanja i odgoja mladih te oštećenja ili uništavanja njihovih gnijezda, temelji se na direktivi EU-a“, pojašnjeno je iz Češkog okolišnog inspektorata.
Europski standard orezivanja stabala također navodi kako se orezivanje ne smije izvoditi u razdobljima nakon mirovanja vegetacije u proljeće – razdoblje između otvaranja pupova i punog razvoja lišća, prije mirovanja u jesen – razdoblje kada lišće počne dobivati boju dok ne opadne ili potpuno ne postane nefunkcionalno te tijekom dugih razdoblja suše. Vrste drveća s intenzivnim protokom soka ne smiju se orezivati tijekom razdoblja mirovanja. Nažalost, Europski standard još nije usvojen u cijeloj Europi.
No, kako pokazuju istrage kolega iz irskog The Journal Investigates čak ni postojanje vrlo preciznih datuma ograničenja, ne sprječava nužno orezivanje u krivo vrijeme. U veljači 2021. je The Journal Investigates otkrio kako su između 2018. i 2020. lokalne vlasti tijekom zabranjene sezone porezale najmanje 3000 km živica, što je koštalo više od 1,4 milijuna eura. „Prava brojka vjerojatno je veća jer objavljeni zapisi pokazuju da mnoge lokalne vlasti ne vode točne evidencije o posječenim živicama, često zbog ograničenja resursa. Gotovo svi slučajevi provedeni su iz razloga sigurnosti na cestama, međutim, vlasti nisu mogle dostaviti dokumente o provedenim procjenama sigurnosti na cestama“, ističu iz The Journal Investigates. Sigurnost se često i u Hrvatskoj koristi kao opravdanje za rušenje stabala i orezivanje u krivo vrijeme, također često bez prave procjene u kakvom je stvarno stanju stablo.
“Očevidna nestručnost, kad je riječ o orezivanju van sezone mirovanja stabala, pokazala je snažnu potrebu zabrane te aktivnosti u proljeće i ljeto”, istaknuli su proljetos iz udruge BIOM.
