Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.
Platane u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, na Savskoj cesti, u potpunosti su okljaštrene ovoga vikenda, kao i nekoliko drugih vrsta stabala. Građani još jednom masovno dijele fotografije na društvenim mrežama, samo jedan vikend nakon što je, nakon akcije građana, spriječeno orezivanje stabala u vrijeme gniježđenja ptica ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na Maksimirskoj 63. Masakriranjem stabala ispred Fakulteta uništeno je i najmanje jedno ptičje gnijezdo, koje su šokirani građani snimili na podu kao dokaz najmanje jednog razloga zašto se stabla ne orezuju u vrijeme listanja. Od većine su platana ostali tek stupovi glavnog debla. Neka druga stabla su popuno posječena, od jednog duda je ostao tek batrljak s kojeg visi tek jedna grana s nekoliko mladih plodova. Ptice uznemireno lete oko vrhova osakaćenih golih stabala.
„Ovo je direktni udar na gradski ekosustav, na gradsku mikroklimu i na bioraznolikost! Ovo mora stati”, komentirao je vrtlar i aktivist Kruno Pekas, na društvenim mrežama poznat kao Vrtlar Kruno, koji je počeo sustavno objavljivati štetne prakse odnosa prema stablima u Hrvatskoj.
Ova se stabla nalaze u dvorištu Fakulteta. Tko je i zašto naredio i odradio ovo iživljavanje, od Učiteljskog fakulteta do završetka ovog teksta još nismo dobili odgovor.
„Jači rezovi kod zdravih stabala ako su potrebni, obavljaju se u zimskom periodu u vrijeme mirovanja vegetacije. Naputak je manje više svih gradova da se ne vrši orezivanje u vrijeme gniježđenja ptice. Svakako za biljku i stablo nije dobro da se u vrijeme vegetacije obrezuju“, kaže Gordana Purgar, predsjednica Hrvatske udruge za arborikulturu. Kako ističe, u ljetnom periodu opravdano je orezivanje u slučajevima kada, primjerice, razlistane krošnje smetaju semaforima, zaklanjaju prometne znakove i slično pa se moraju te grane podignuti.
No to u ovom slučaju nije slučaj, a ova praksa nikako nije izolirani slučaj. Događa se svake godine i po cijeloj Hrvatskoj, stablima se uklanjaju cijele krošnje te ostaju tek stupovi koji strše u zrak i to se i dalje naziva „održavanjem“. Tako smo primjerice prošle godine isti slučaj nad drvoredom uz željezničku prugu u Jagićevoj ulici, taj put na traženje HŽ Infrastrukture.
“To se ne bi smjelo raditi, ne može svatko raditi što želi bez obzira je li privatno ili ne. Čak i ako su s Fakuteta imali sve dozvole što još istražujemo, imamo ogroman problem, a to je da u sustavu nešto ne štima. Dvije svari su bitne, niti se to sada radi niti se platane smiju ovako osakatiti“, kaže Pekas.
Građani uznemireni ovakvim prizorima često prvo kontaktiraju djelatnice Zelenog telefona koje potom šalju dalje upite i zahtjeve nadležnima.
„Da, primamo puno poziva građana vezano uz stabla. Nekad uspijemo pomoći, nekad ne uspijemo. Primjerice, ispred Ministarstva pravosuđa građani su doslovno dežurali da do radova ne dođe dok se to pitanje nije pravno riješilo i zato je na kraju sve dobro završilo po stabla“, kaže Jasna Šumanovac sa zagrebačkog Zelenog telefona.
Iz Zelenog telefona su tako nakon dojave građana koji su vidjeli obavijest o najavi orezivanja, poslali dopis vezano uz orezivanje stabala ispred Ministarstva pravosuđa te su dobili odgovor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode no ta su stabla imala sreće jer su bila u zoni zaštite Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba te je za zahvate potrebna dozvola Zavoda. Kako Zavod navodi u nekoj budućoj dozvoli će odrediti vrijeme za zahvate u odnosu na „vegetacijsko razdoblje i razdoblje gniježđenja ptica“.
Martina Batinica koja je okupila susjede u akciju vezano uz stabla ispred Ministarstva kaže kako su ista stabla okljaštrili prije pet godina i kako su se ona tek sada oporavila.
„Šokirala sam se kada sam vidjela obavijest, izbezumila sam se. Odmah smo otišli pitati zašto to rade i kakvo se to obrezivanje planira i rekli su nam u Ministarstvu da će biti isto drastično i da nemaju novca svake godine obrezivati. Imali smo sreću da su stavili obavijest, problem je to što se često ne zna unaprijed da se tako nešto smjera“, kaže Batinica te dodaje „ne mogu vjerovati da netko to pogleda i kaže kako sam dobar posao napravio, kao da živimo u nekim paralelnim svjetovima“.
Iako primjerice Zakon o zaštiti životinja navodi da se pticama ne smije narušavati stanište, slika gnijezda na tlu nakon masakra platana govori da se pticama staništa – narušavaju.
„Njemačka u zakonu o zaštiti prirode ima napisano kada se ne smije orezivati stabla na javnim površinama, ali regije posebno imaju odluke o zaštiti stabala kojima štite i sva stabla na privatnim površinama. U tim se odlukama navodi omjer debla nakon kojega je stablo automatski zaštićeno, morate dobiti dozvolu da nešto s time radite. Ako rušite stablo radi gradnje i slično, dobit ćete obavezu nadomještanja i sadnje negdje drugdje“, ističe Pekas koja planira okupljanje inicijativa i udruga zainteresiranih za ovo pitanje s područja cijele Hrvatske kako bi ujedinjeni inicirali promjene u korist stabala.
„Potrebno je uvesti jednostavnu dopunu u Zakon o zaštiti okoliša kojom se uvodi zabrana sječe stabala i kompletno uklanjanje krošnji stabala i grmlja u razdoblju od 1. ožujka do 30. rujna kada stabla listaju i ptice se gnijezde, kao što je imaju brojne europske zemlje”, kaže Pekas.
Građani sve češće reagiraju na najave sječe i orezivanja stabala i prate što se događa jer je praksa uklanjanja cijelih krošnji stablima, tzv. tree topping, uzela maha.
Purgar kaže kako „struka to ne preporuča, ali kako je to ponekad jedini način da spasite stablo“. No, i tada se rezovi rade u zimu kada je to najmanje štetno i za stablo i za ptice. Također, platane se mogu oporaviti i od toga, napominje, no opet, to se ne radi u svibnju.
„Mogli bismo napraviti i nacionalnu uredbu o zaštiti stabala, znam da mnogi to neće razumjeti, ali to je jednostavno nužno. Sva stabla su dio ekosustava, ne mogu se izdvojiti bez obzira na čijoj površini se nalaze. Morate reći ljudima ne, ne možete srušiti ili osakatiti to stablo“, zaključuje Pekas.
Odgovore od Učiteljskog fakulteta objavit ćemo kada stignu.
San Francisco: Zabranjen tree topping 1977.
„Ne uklanjajte cijele krošnje stablima. Sječa cijele krošnje stabla ozbiljno oštećuje njihovu strukturu. To je protuzakonito u San Franciscu i može rezultirati novčanom kaznom“, stoji na službenoj sranici komunalne tvrtke San Francisca, grada koji je prvi u svijetu zabranio tree topping još 1977., dakle prije gotovo 50 godina.
