“Način na koji se društvo sjeća govori mnogo o vrijednostima koje njeguje i prenosi budućim generacijama. U Zagrebu i dalje nedostaju inkluzivni i participativni oblici memorijalizacije koji bi omogućili vidljivost različitih iskustava stradanja i otvorili prostor za dijalog, učenje i zajedničko promišljanje prošlosti”, ističu iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska predložila je gradskim institucijama usvajanje “Preporuka za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju žrtava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu”.
Dokument je nastao kao rezultat višemjesečnog istraživanja o tome kako Zagreb danas pamti žrtve ratnog i institucionalnog nasilja te kako se postojeće prakse mogu unaprijediti u skladu sa suvremenim standardima kulture sjećanja.
“Način na koji se društvo sjeća govori mnogo o vrijednostima koje njeguje i prenosi budućim generacijama. U Zagrebu i dalje nedostaju inkluzivni i participativni oblici memorijalizacije koji bi omogućili vidljivost različitih iskustava stradanja i otvorili prostor za dijalog, učenje i zajedničko promišljanje prošlosti”, ističu iz Inicijative mladih.
Kao konkretan prijedlog memorijalizacijskog rješenja predlažu Festival Tri djevojčice – trodnevni javni program za djecu i mlade inspiriran pričama Lee Deutsch, Aleksandre Zec i Madine Hussiny, a koji kroz film, kazalište, radionice i igru povezuje kulturu sjećanja, ljudska prava i neformalno obrazovanje. Festival je zamišljen kao prostor susreta, učenja i zajedničkog promišljanja o tome kakvo društvo želimo graditi.
“Njihove sudbine, obilježene različitim oblicima nasilja u različitim povijesnim i društvenim okolnostima, danas predstavljaju važan podsjetnik na posljedice diskriminacije, isključivanja i kršenja ljudskih prava te na potrebu izgradnje društva koje takva iskustva prepoznaje, pamti i iz njih uči”, naglašavaju.
Preporuke predlažu razvoj jasne gradske politike sjećanja na žrtve ratnog i institucionalnog nasilja, povezivanje memorijalizacije s obrazovanjem i radom s djecom i mladima, veću uključenost građana u procese oblikovanja kulture sjećanja te sustavnu suradnju s organizacijama civilnog društva, manjinskim zajednicama i drugim relevantnim akterima.
“Vjerujemo da Zagreb ima priliku razvijati kulturu sjećanja utemeljenu na empatiji, uključivosti i odgovornosti prema svim žrtvama nasilja te postati primjer grada koji suvremenim i participativnim pristupima memorijalizaciji prepoznaje različita iskustva stradanja, osobito ona marginaliziranih i manjinskih zajednica”, zaključuju iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.
