Na margini interesa hrvatske javnost ostali su dijelovi jučerašnjeg govora Ursule von der Leyen i poruke o deregulaciji, klimatskoj politici i umjetnoj inteligenciji. Na propuste u govoru, posebice izostanak teme PFAS-a i kemijskog onečišćenja, upozorava Corporate Europe Observatory. Organizacija za praćenje korporativnih lobija Corporate Europe Observatory: “Korporativni interesi postupno preuzimaju dijelove procesa donošenja odluka na štetu interesa građana.”
Na margini interesa hrvatske javnosti, zainteresirane u prvom redu za dijelove govora koji se tiču sigurnosne arhitekture i onoga što je “šokirana” predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen imala za reći povodom ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu, u sjeni njezina ovogodišnjeg govora o stanju Unije ostale su izjave o ekonomskoj viziji EU-a u nadolazećem razdoblju.
Jučer su u priopćenju Corporate Europe Observatory (CEO), organizacije civilnog društva koja prati utjecaj korporativnog lobiranja na institucije EU-a, naglasili da postoji opasnost da se iza proklamacija o jačanju konkurentnosti, deregulaciji i umjetnoj inteligenciji otvori prostor za davanje još većeg utjecaja korporativnim interesima koji već uživaju povlašten pristup procesima donošenja odluka u EU-u.
“Jasno je da je Ursula von der Leyen vrlo ponosna na kampanju deregulacije koju je pokrenula pod izlikom pojednostavnjenja. Problem je u tome što EU ne može odgovoriti na klimatsku krizu niti se nositi s rizicima umjetne inteligencije ako nastavi putem omnibus-paketa i deregulacije“, rekao je Kenneth Haar, istraživač i aktivist CEO-a.
Aktivist je u priopćenju CEO-a izjavio da je plan sklapanja pakta protiv takozvanog gold-platinga puno opasniji nego što zvuči. Naime, EU pod vodstvom von der Leyen želi pojednostavniti pravila i smanjiti administrativna opterećenja na nacionalnoj razini nakon donošenja zakona u Bruxellesu. Odnosno, spriječiti dodatne zahtjeve ili strože standarde od onih koje propisuje EU.
Haar naglašava da bi korporativne lobističke skupine mogle u tome vidjeti priliku za “rušenje ambicioznih politika zaštite okoliša i socijalnih standarda na razini država članica”, čime bi moglo doći do nove “deregulacijske ofenzive koja će izmaći kontroli”.
Puno je riječi bilo i o klimatskim uvjetima. Prema mnogim kritičarima, EU prijeti napuštanje ambicioznih planova “klimatske otpornosti”.
“U ovogodišnjim toplinskim valovima zabilježeno je više od 35 000 dodatnih smrtnih slučajeva diljem Europe, ponajprije među starijim osobama i ljudima slabijeg imovinskog statusa. Prilagodba smrtonosnim posljedicama globalnog zagrijavanja zahtijeva kontinuirana javna ulaganja, no von der Leyen u svom govoru o stanju Unije to predstavlja kao financijsku priliku, poručujući da ‘moramo osvojiti ovo tržište’. Nije ni čudo što većina ljudi nema povjerenja u europske političare”, rekao je u priopćenju Pascoe Sabido, istraživač i aktivist organizacije Corporate Europe Observatory.
Prema njemu i drugim kritičarima, buduće politike EU-a moguće odražavaju stajališta europske naftne i plinske industrije.
“No ovaj govor toj industriji i njezinim saveznicima pruža pomoć najavljujući ubrzavanje izdavanja dozvola i drastično smanjenje administrativnog opterećenja. Ta navodna ‘opterećenja’ zapravo su zakoni koji štite kvalitetu našeg zraka i vode, a ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola onemogućit će lokalnim zajednicama da kažu ne novim plinovodima ili podatkovnim centrima koji troše goleme količine energije. Time se potkopava klimatsko djelovanje, ali se istodobno i gazi lokalna demokracija. Do kraja ovog saziva Parlamenta možemo očekivati rekordni broj smrtnih slučajeva povezanih s globalnim zagrijavanjem i rekordno nisku razinu povjerenja u europsku političku klasu”, dodao je aktivist organizacije.
Iz organizacije smatraju da dosad nijedan poziv s vrhova europske politike nije išao u smjeru snažne regulacije umjetne inteligencije. Ipak, umjesto provedbe pravila EU-a kojima bi se kompanije držale odgovornima, “Unija je odlučila smanjiti razinu zaštite podataka i pravila koja se odnose na umjetnu inteligenciju”.
“Ironično je da von der Leyen u svom govoru o stanju Unije naglašava važnost zaštite, a pritom zanemaruje činjenicu da se Europska komisija udružila s tehnološkom industrijom kako bi deregulirala digitalna pravila. Jasno je da bi Komisija trebala odustati od svojih pogrešnih pokušaja smanjivanja pravila koja nas štite”, kaže u priopćenju Bram Vranken, istraživač i aktivist organizacije.
Aktivisti su se osvrnuli i na temu koja je posljednjih tjedana i mjeseci okupirala hrvatsku javnost, a na koju se u govoru, prema njihovim kritikama, predsjednica Komisije nije ni osvrnula.
“U svom govoru o stanju Unije Ursula von der Leyen nije niti jednom spomenula dosad nezabilježenu krizu kemijskog onečišćenja uzrokovanog pesticidima i štetnim kemikalijama poput PFAS-a (‘vječnih kemikalija’), koje svakodnevno utječu na zdravlje ljudi i okoliš. Ne može obuhvatiti sve teme? Pa zdravlje i priroda upravo su temelj svakog napretka, uključujući i gospodarski, a umjetna inteligencija tu stvarnost neće promijeniti. (…) Od ključne je važnosti da njezina Komisija da prednost sveobuhvatnoj i univerzalnoj zabrani PFAS-a u potrošačkoj i industrijskoj uporabi te odustane od Omnibusa za hranu i hranu za životinje, koji prijeti pogoršanjem onečišćenja pesticidima“, rekla je Vicky Cann iz organizacije.
Prema organizaciji, Komisija bi trebala dati prednost civilnom društvu, istraživačima i znanstvenicima, a ne korporativnim interesima.
“Budući da korporativni interesi postupno preuzimaju dijelove procesa donošenja odluka na štetu interesa građana, potrebno je hitno djelovati kako bi se zaštitio napredak u suočavanju s krizama klimatskih promjena i onečišćenja okoliša te očuvala digitalna prava”, zaključili su iz organizacije u priopćenju.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).