„Komisija Ursule von der Leyen ukida desetljećima teško stečene mjere zaštite prirode, stavljajući zrak, vodu i javno zdravlje u opasnost u ime konkurentnosti”, reagirale su okolišne organizacije okupljene u mrežu Hands Off Nature na novoobjavljeni paket okolišnih zakona kojima Europska komisija tvrdi da povećava konkurentnost, a kritičari da smanjuje standarde i ugrožava prirodu i okoliš. Istodobno, Europski parlament, Vijeće i Komisija složili su se da dereguliraju novu generaciju GMO-a pa ne bi bilo više označavanja.
U trci za povećanjem europske konkurentnosti Europska komisija objavila je prošloga tjedna novi Okolišni omnibus, paket od šest okolišnih zakona te paket za elektroenergetsku mrežu, kojima nastavlja politiku smanjenja regulacije u upravljanju okolišem. U ovom se paketu dotiču industrijske emisije, kružno gospodarstvo, procjene utjecaja na okoliš i geoprostorni podaci, ali to su samo posljednji zakoni u nizu. Komisija tvrdi da će „promjene doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja za poduzeća, a istovremeno će zadržati ambiciozne ciljeve EU-a u zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja“, ali okolišne organizacije i analitičari redom nisu uvjereni da će to uistinu biti tako.
“Tekstovi potvrđuju ono na što civilno društvo, znanstvenici i zabrinuti građani upozoravaju već mjesecima: Komisija Ursule von der Leyen ukida desetljećima teško stečene zaštite prirode, stavljajući zrak, vodu i javno zdravlje u opasnost u ime konkurentnosti”, reagirale su okolišne organizacije okupljene u mrežu Hands Off Nature – BirdLife, ClientEarth, WWF i European Environmental Bureau.
Na meti Europske komisije već je ranije bila EU regulativa o deforestaciji. Slično kao što je ministar Branko Bačić u Hrvatskoj spreman u potpunosti ignorirati pristigle primjedbe na Zakon o gradnji, tako je Europska komisija manje-više zanemarila 200 tisuća primjedbi građana na okolišni omnibus.
Cilj je EK “ubrzati i pojednostaviti postupke izdavanja dozvola za sve projekte, posebno u strateškim sektorima, kao što su strateški digitalni projekti, projekti kritičnih sirovina i pristupačno stanovanje“, a vidljivo je da najveći naglasak stavljaju na moguće uštede, a ne na zaštitu prirode.
Revidirane su, između ostalih, Direktiva o emisijama iz industrije i uzgoja stoke (IED 2.0) i Uredba o uspostavljanju Portala za industrijske emisije, koje su usvojene tek prošle godine, prijedlogom se ukida zahtjev za procjenu sigurnijih zamjena za opasne kemikalije, uklanja obvezu energetski intenzivnih industrija da objasne kako će prijeći na klimatski neutralnu i kružnu proizvodnju te omogućuje daljnja kašnjenja u sustizanju najsuvremenijih standarda sprječavanja onečišćenja, analizira European Environmental Bureau.
Na meti je i Okvirna direktiva o otpadu, revidirana tek ovog rujna, a ponovno će biti revidirana 2026. Prijedlogom se ukida jedina baza podataka koja sadrži informacije o kemikalijama proizvedenim i uvezenim u Europi.
„To ostavlja veliku prazninu u gospodarenju otpadom bez neposrednog plana za alternativni sustav. Štoviše, propušta priliku za jačanje pravila kojima bi se proizvođači smatrali odgovornima za svoje proizvode“, ocjenjuje EEB.
Po okolišnim organizacijama u opasnosti je i zaštita voda, kao i Direktiva o ptica i staništima za koju je najavljen „stres test“. Paket o elektroenergetskim mrežama otvara pak mogućnost da više projekata zaobiđe standarde zaštite okoliša što dovodi u rizik osjetljiva staništa Natura 2000 te slobodne rijeke.
Okolišni omnibus je već osmi u kojem se mijenjaju europski zakoni u paketu, po ubrzanom postupku. Toliko je promjena da ih je teško pratiti, a kamoli analizirati i shvatiti što se sve zapravo događa. U studenom je Europska pravobraniteljica utvrdila da je objedinjavanje Omnibusa nezakonito i da krši bitne proceduralne zaštitne mjere. Okolišne organizacije tvrde da je Komisija podnijela prijedloge bez procjena učinka, zaobišla javne konzultacije koje zahtijevaju Ugovori i nije uspjela opravdati korištenje argumenata hitnosti.
„Novi prijedlog označava još jednu tužnu prekretnicu u ludilu deregulacije. To je kao gledanje prometne nesreće u usporenom snimku. Komisija predlaže ‘manje’ promjene, potpuno gubi kontrolu, a na kraju imamo zastupnike u Europskom parlamentu i države članice koji uništavaju cijele zakone o zaštiti okoliša. To smo vidjeli s prvim omnibusom, s Uredbom EU-a o krčenju šuma, a isto bi se moglo dogoditi i s ovim prijedlogom“, komentirala je Sabien Leemans, voditeljica za bioraznolikost u WWF-ovom Uredu za europsku politiku.
“Pozivamo Europski parlament i države članice da odbace ovaj omnibus paket i zaustave val deregulacije koji prijeti desetljećima teško izborenih okolišnih standarda“, zaključuju organizacije iz mreže Hands Off Nature.
Kuda ide trendovi u Europskoj uniji, pokazuje i drugi događaj iz prošloga tjedna: Europski parlament, Vijeće i Komisija složili su se da dereguliraju novu generaciju genetski modificiranih organizama (novi GMO-i ili takozvane „nove genomske tehnike“).
„Ovaj sporazum nije ništa više od ranog darivanja biotehnološkoj industriji i kazne za potrošače, poljoprivrednike i prirodu. Ukida sigurnosne provjere, uklanja označavanje i oduzima ljudima pravo izbora, dok velikim korporacijama omogućuje da zarade putem patenata. Izgleda da se institucije EU-a savijaju kako bi udovoljile američkoj vladi s najekstremnijim zamislivim korporativnim preuzimanjem“, izjavila je Mute Schimpf iz mreže Friends of the Earth Europe.
Ako ovaj sporazum stupi na snagu, novi GMO-i više neće biti podložni ni direktivi EU-a o odgovornosti za okoliš ni nacionalnim programima odgovornosti koji se primjenjuju na uzgajivače GM usjeva.
Mreža je pozvala ministre i zastupnike EU-a da odbace ovaj zakon na svojim nadolazećim glasovanjima u Vijeću EU-a i na plenarnoj sjednici.
No, razmontiranje europskog statusa predvodnika u zaštiti okoliša ide dalje danas u ponedjeljak, za kada je predviđeno da Europska komisija objavi prijedlog novog omnibusa, ovaj put onih o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u.
“Ako bude usvojen, taj bi prijedlog doveo do ozbiljnog nazadovanja u razini zaštite europskih građana i okoliša od štetnih učinaka pesticida”, upozorile su članice Zelenog foruma, mreže 32 hrvatske okolišne organizacije. Mreža je u četvrtak poslala apel ministru poljoprivrede, šumarstva i rubarstva Davidu Vlajčiću, ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković i ministrici zdravstva doc. dr. sc. Ireni Hrstić, kao i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, da izraze protivljenje aktualnom prijedlogu.
Upozoravaju da bi se predloženim izmjenama spriječilo pravodobno prepoznavanje i zabranu više od 25 štetnih aktivnih tvari, među kojima su pesticidi koji djeluju kao endokrini disruptori, tvari toksične za reproduktivno zdravlje te supstance s ozbiljnim negativnim učincima na okoliš.
Kako ističu, najviše bi bile pogođene ruralne zajednice, posebno poljoprivrednici i njihove obitelji, koji su već sada izloženi povećanom riziku od bolesti poput Parkinsonove bolesti, dječje leukemije, tumora mozga i kognitivnih poteškoća kod djece. Moguća posljedica je i urušavanje bioraznolikosti, uključujući nestanak oprašivača, korisnih kukaca i ptica, što potvrđuje da je već i postojeći sustav regulacije nedovoljno učinkovit.
Komisija predlaže i uvođenje neograničenih odobrenja za većinu aktivnih tvari, čime bi se ukinuo današnji sustav redovitih sigurnosnih procjena svakih 10 do 15 godina. Tek približno 10 posto tvari zadržalo bi ograničena razdoblja odobrenja, dok bi golema većina ostala trajno na tržištu. Zeleni forum upozorava da bi takva promjena onemogućila zabranu niza iznimno opasnih pesticida koji su posljednjih godina uklonjeni upravo zahvaljujući periodičnim revizijama.
Prijedlog također predviđa produljenje razdoblja prodaje zabranjenih pesticida na ukupno tri godine, što bi, prema upozorenjima Zelenog foruma, omogućilo duži ostanak kancerogenih, endokrino disruptivnih i za pčele toksičnih tvari na tržištu.
Brzinsko mijenjanje ili pokušaji mijenjanja europskih zakona iz svih područja u takozvanim omnibus paketima, nastavit će se i sljedećih mjeseci.
“EU mora odlučiti hoće li ostati globalni lider u zaštiti ljudi i prirode ili će postati deregulirano igralište za korporativne interese”, zaključuju iz EEB-a.
