Europska unija

Napadno odjevena u boje ukrajinske zastave, Ursula Von der Leyen je energično zamahivala lijevom rukom preko govornice kao da će baš tog časa zviznuti mrskog Vladimira Vladimiroviča posred labrte.

Je li prošlo vrijeme evropskog jedinstva u vezi s Ukrajinom? Rusko-ukrajinski sukob izaziva  nepovjerenje među državama EU-a, a podjele će se vjerojatno i dalje produbljivati.

Prvi put nakon 1945./46. i zahuktavanja tzv. hladnog rata, danas je na djelu, drastičnije no ikad, samoubilačko svrstavanje za SAD/EU/NATO i „partnera“ protiv Rusije i Kine.

Europska komisija objavila je 23. veljače ove godine Prijedlog Direktive o korporativnoj održivosti. Ako prijedlog bude usvojen, korporacije bi morale redovito nadzirati cijeli proizvodni lanac, identificirati i sprečavati kršenja prava kojima pridonose ili s kojima su povezane.

Ukrajinska kriza ne može se riješiti sankcijama i protusankcijama, ali ni ipedeovski impregniranim objedama, niti pregovorima autsajdera, kojima i nije do mirotvornih rješenja.

Ako je Buča uistinu propagandna namještaljka Putinu, Zelenski bi morao završiti na Međunarodnom sudu u Haagu. Veliki i najmoćniji su se davno sporazumjeli da za njih takva sudišta ne vrijede.

Rat u Ukrajini vodi se oko toga tko će podrediti Rusiju – SAD ili Kina. Rusija je pokušala spriječiti širenje NATO-a na istok. Ali, lako se može deseti da padne u podređen položaj prema Kini.

Zapadni političari i mediji pod njihovom kontrolom prešućuju ili ne govore istinu o uzrocima rata te krivcima za šokove po životni standard, mir i sigurnost građana cijelog svijeta.

Kako nakon ukrajinske ratne i humanitarne katastrofe i dalje ljuto braniti nakaradne politike razbijača Bosne i Hercegovine što ih godinama guraju Milorad Dodik i Dragan Čović?

Angela Merkel je dosta toga uradila valjano, ali to ipak ostaje u sjeni fatalnih propusta u ekologiji i vanjskoj politici. U pozitivnu zaslugu bi spadalo njeno otvaranje granica za izbjeglice iz sirijskog rata.

Mirjana Kučer, supotpisnica apela Ženske mreže Hrvatske: Mirovna misija u Afganistanu je propala jer je očito pogrešno vođena. Za to postoji politička odgovornost. Pitanje je samo tko će je zatražiti i je li vraćanjem vlasti talibanima takva pogrešna politika došla na naplatu u potpunosti, ili dijelom.

Savjetodavni odbor VE-a upozorava da su se zločini iz mržnje i incidenti govora mržnje u medijima i u političkom diskursu posljednjih godina povećali. Nagli porast radikalnog nacionalizma imao je sveukupni negativni utjecaj na uživanje manjinskih prava, i to posebno u postkonfliktnim područjima. Javnom raspravom vezanom uz nacionalne manjine dominiraju antimanjinska retorika i predrasude, a najviše su pogođene pripadnice i pripadnici srpske, romske i židovske nacionalne manjine.