Na šestu godišnjicu nasilnog pushbacka iz Hrvatske, trojica izbjeglica zatražila su pravdu pred Europskim sudom za ljudska prava teškog nasilja i seksualnog zlostavljanja koje su pretrpili prilikom nasilnog vraćanja na bosanskohercegovačku granicu. Kaznena prijava iz 2020. još je u fazi izvida, a tužba Ustavnog sudu iz 2023. još je neodgovorena, poručuju iz Centra za mirovne studije.
“Želimo živjeti u društvu u kojem svi imaju pristup pravdi, bez obzira na boju kože ili nacionalno podrijetlo. Ipak, za mnoge izbjeglice i druge migrante ta je ideja još uvijek daleko od stvarnosti”, poručili su iz Centra za mirovne studije (CMS) u medijskom priopćenju povodom vijesti o podnošenju tužbe protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
Danas su, naime, na šestu godišnjicu nasilnog pushbacka iz Hrvatske, trojica izbjeglica zatražila pravdu pred ESLJP-om zbog “teškog nasilja i seksualnog zlostavljanja koje su pretrpjeli 2020. godine, nasilnog vraćanja kojim su dovedeni u opasnost i lišeni mogućnosti da pred hrvatskim sudovima ospore svoje udaljenje iz zemlje te zbog neučinkovite istrage koja je uslijedila”.
“Šest godina nakon nasilnog pushbacka i više od tri godine otkako su se preživjeli obratili Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nadležna tijela i dalje nisu osigurala učinkovitu istragu vjerodostojnih navoda o mučenju, seksualnom nasilju i drugim teškim kaznenim djelima. Odgovorni još uvijek nisu identificirani niti kazneno gonjeni, a žrtve i dalje čekaju pravdu”, ističu iz CMS-a.
Prema iskazima žrtava prikupljenima u BiH uz podršku udruge Danish Refugee Council, izbjeglice su ušle u Hrvatsku u potrazi za zaštitom. Na hrvatskom teritoriju privela ih je policija i zadržala približno dva dana. Dana 14. listopada 2020. četvorica muškaraca dovedena su pred Županijski sud u Karlovcu kako bi svjedočila protiv osobe koja je putovala s njima, a koja je bila optužena da je njihov “krijumčar”. Žrtve su osporile tu tvrdnju. Sljedećeg dana primljeni su u bolnicu u Bosni i Hercegovini, objašnjavaju iz CMS-a.
“Njihova imena, kao i datum i mjesto privođenja, navedeni su u sudskoj odluci, koja potvrđuje da su bili pod izravnom kontrolom hrvatskih vlasti. U prijavi kaznenih djela navedeno je kako su ih istoga dana policijski službenici odvezli na nepoznatu lokaciju i predali naoružanim muškarcima odjevenima u crne uniforme, s maskama koje su im prekrivale lica. Prema iskazima žrtava koje su dale udrugama, muškarci u crnom mučili su ih, ponižavali i seksualno zlostavljali, a zatim ih prisilili da se vrate u BiH, pretučene i gotovo potpuno gole. Preživjeli i danas trpe posljedice nasilja koje su doživjeli u Hrvatskoj”, navodi se u priopćenju CMS-a.
CMS je još 2020. podnio kaznenu prijavu zbog tih kaznenih djela. Prijava uključuje zlouporabu položaja i ovlasti, zločinačko udruženje, mučenje i drugo nečovječno postupanje, silovanje, protupravno oduzimanje slobode i razbojništvo. Iz CMS-a navode i da je, iako zakon propisuje da se o kaznenim prijavama mora odlučiti u roku od šest mjeseci, predmet ostao u fazi izvida i dugo nakon isteka zakonskog roka.
Zbog izostanka učinkovite istrage 18. travnja 2023. podnesena je i tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni sud, kako navode iz CMS-a, nije odgovorio ni nakon više od tri godine, što je dovelo do toga da su se žrtve obratile ESLJP-u.
U međuvremenu je skupina stigla u Njemačku, gdje je prošla postupak azila i dobila odobrenje za zaštitu od deportacije. Podršku joj, uz CMS, pružaju i organizacije PRO ASYL, Nizozemsko vijeće za izbjeglice (DCR) i Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR).
“Zahtjev se podnosi u širem kontekstu presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je Sud proglasio Hrvatsku odgovornom zbog postupanja prema izbjeglicama i drugim migrantima te zbog neprovođenja učinkovitih istraga o kaznenim djelima počinjenima nad njima (M.H. i drugi protiv Hrvatske, Daraibou protiv Hrvatske i Y.K. protiv Hrvatske)”, zaključuju iz CMS-a.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
