Marija Mileta, suorganizatorica prosvjeda Ujedinjeni protiv fašizma protiv koje je pokrenut prekršajni postupak: Fašizam ne dolazi odjednom, nego se polako uvlači u sve pore društva.
Jučer je na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu održano prvo ročište u prekršajnom postupku protiv Marije Mileta, jedne od organizatora prošlogodišnjeg prosvjeda Ujedinjeni protiv fašizma koji je okupio deset tisuća građana. Policija ju tereti za narušavanje javnog reda i mira zbog transparenata koji su bili prisutni na prosvjedu. U platformi Ujedinjeni protiv fašizma ocijenili su pokretanje prekršajnog postupka kao politički čin sa ciljem zastrašivanja i obeshrabrivanja organizatora prosvjeda i ostalih građana u budućem djelovanju. Povodom pokretanja prekršajnog postupka, razgovarali smo s Marijom Mileta o pokušajima napada na antifašističke aktiviste i negativnim trendovima fašizacije hrvatskoga društva danas.
Molim vas, objasnite: za što Vas točno terete?
Terete me kao sužbenu organizatoricu prošlogodišnjeg antifašističkog marša. Terete me da nisam osigurala red i mir zbog prisustva određenih transparenta koje je policija izabrali među stotinama, njih četiri.
Terete me da nisam uklonila te transparente i udaljila sudionike koji su ih nosili, što zapravo uopće nije u mojoj domeni. To je u domeni policije. Optužbu kompletno odbacujem jer ovo nije nikakav prekršaj. Red i mir bili su u potpunosti osigurani. I unatoč tomu što je bilo više od deset tisuća ljudi, nije bilo nikakvih incidenata, niti poziva na nasilje ili mržnju i slično. To se može vrlo lako dokazati.
Nemoguće je na prosvjedu te veličine kontrolirati sve natpise. Ali isto tako, ne slažemo se s time da su ovi natpisi koje su oni izabrali problematični. Radi se o četiri obilježja, dvije zastave i dva transparenta. Dvije zastave sa srpom i čekićem i kraticom RKS (Revolucionarni komunistički savez), te transparenti sa porukama „Intifadom do pobjede“, „Balkanska federacija bez država i nacija“ i „Ako se bojiš mraka, zapaliti ćemo grad“. Mislim da ove poruke nisu zakonski sporne, niti bi trebale biti kažnjive.
Poruka „Ako se bojiš mraka, zapalit ćemo grad“ je feministička i usmjerena je protiv femicida, protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Upravo suprotno od onoga u optužbi – za što se mene tereti, a to je optužba da se radi o poruci koja poziva na nasilje. Njezin značaj potpuno je drugačiji, ona se na Balkanu koristi od 2022., a potječe iz antifašističkog i feminističkog pokreta u Španjolskoj, odakle vuče svoje korijene.
Znači to je zapravo međunarodni slogan?
Da, originalna verzija je bila drugačija, a kod nas u regiji je prvi put upotrijebljen u Prištini 2022. godine prilikom jednog prosvjeda izazvanog slučajem silovanja jedanaestogodišnje djevojčice. Nakon toga se počinje koristiti i u Beogradu.
Jesu li i u drugim zemljama imali problema zbog korištenja te parole?
Ne, čisto sumnjam. Ti su prosvjedi citirani i u nekim akademskim člancima. Nedavno je objavljen jedan rad u kojemu se ističe kako je ta parola služila kao most zemljama u regiji koje su u nekakvom stanju konflikta. Tako da ona nije nimalo problematična.
Također na samom maršu, i to se desilo na Trgu Bana Jelačića, policija me zamolila da uklonim taj transparent. To sam napravila, znači uklonjen je, iako se s tim ne slažem. Tako da je lažna i sama optužba da ju nisam uklonila.
Mislite li da je cijeli postupak pokrenut isključivo u cilju zastrašivanja, s jasnom političkom pozadinom?
Apsolutno. Nama nije poznato da je ijedan organizator prosvjeda u posljednjih, ne znam koliko godina, barem na lijevoj sceni, bio prekršajno gonjen zbog poruke koju je netko od sudionika držao na prosvjedu.
Smatram da se ovdje radi o političkom progonu i metodi zastrašivanja, upravo kroz prijetnje visokim novčanim kaznama. Takve mjere mogu odvratiti ljude od organiziranja prosvjeda te ih potaknuti na cenzuru i autocenzuru.
Ono što je najproblematičnije jest da se na ovaj način pokušava ograničiti sloboda izražavanja i sloboda govora, što je nedopustivo.
Kako komentirate činjenicu da je protiv vas pokrenut ovakav postupak, dok primjerice protiv organizatora prosvjeda Torcide na splitskoj Rivi nije pokrenut nikakav postupak, iako taj skup nije bio niti prijavljen, a na njemu su bila isticana obilježja koja su zakonom zabranjena? Iz ovakvih se situacija stječe dojam kao da policija i pravosuđe ne poznaju koncept „dvostrukih konotacija“ kada su antifašistički skupovi u pitanju, već samo jednu konotaciju, i to onu kažnjivu.
Smatram da policija, odnosno MUP i država selektivno biraju koga će procesuirati, i da to uvelike ovisi o tome tko je organizator pojedinog skupa. Nisam upoznata s time je li itko prekršajno odgovarao zbog skupa u Splitu. Unatoč tome što, koliko mi je poznato, on nije bio prijavljen, naš je skup bio uredno prijavljen, ispunili smo sve zakonom propisane uvjete te postupili prema svim zahtjevima policije.
Zato smatram da za ovakvu optužbu nema nikakvih temelja. Svakako postoje dvostruki standardi. Posebno je problematično što se ovakav postupak pokreće u kontekstu skupa koji je bio usmjeren protiv nasilja i mržnje. Ovdje ne govorim samo o sebi osobno, nego i o cijeloj inicijativi Ujedinjeni protiv fašizma. Doživljavamo ovo kao oblik pritiska i svojevrsnog progona cijele inicijative.
Negdje sam nedavno čuo poslovicu da iza svakog uspješnog fašista stoji neodlučni konzervativac. Mislite li da je u cijeloj ovoj situaciji aktualna vlast neodlučna ili točno zna što radi, posebice kada je u pitanju odnos sa određenim društvenim grupacijama poput navijača?
Ja sam uvjerena da točno zna što radi. Mislim da je jasan pokazatelj toga činjenica da je premijer Plenković odmah nakon našeg marša izjavio, ne citiram doslovno, ali u tom smislu, da je to bio „antihrvatski skup“. Time je zapravo jasno odakle takav narativ dolazi — s vrha vlasti.
Također, koliko mi znamo, ne bih ulazila previše u detalje, ali ako usporedimo primjer organizatora Thompsonovih koncerata i situacije na tim događajima, postavlja se pitanje jesu li postojale ikakve posljedice zbog isticanja ustaških pozdrava i obilježja, i jesu li sami organizatori zbog toga prekršajno odgovarali.
S druge strane, u našem slučaju, iako nije bilo nikakvih incidenata, niti obilježja koja bi poticala na nasilje, mržnju ili rasizam, pokreće se postupak protiv organizatorice. Smatram da je to vrlo jasna razlika u pristupu i pokazuje dvostruke standarde.
Mislite li onda da je u određenoj mjeri HDZ generator fašizma u Hrvatskoj?
Apsolutno, smatram da se to događa postupno. Fašizam ne dolazi odjednom, nego se polako uvlači u sve pore društva, i to već traje desetak godina ili više.
Posebno se to vidi kroz politike prema izbjeglicama i migrantima, koje su fašističke, rasističke i sadrže policijsko nasilje, koje se postupno normaliziraju. Također je vidljivo kako se javni diskurs mijenjao. Godine 2015. izbjeglice su u medijima uglavnom bile prikazivane kao dobrodošle, a prevladavao je relativno pozitivan ton. Međutim, kada su političke odluke počele ići u smjeru zatvaranja granica, promijenio se i diskurs — izbjeglice su sve češće počele biti prikazivane kroz negativne termine, pa čak i kao „ilegalni migranti“, uz sve češće opravdavanje represivnih politika i nasilja na granicama.
Mediji u tome imaju veliku ulogu i odgovornost, ali to ne dolazi primarno od njih, nego od politike. Smatram da je HDZ dominantan politički akter koji postavlja smjer, uz druge političke opcije koje tome pridonose.
Mislite li da Domovinski pokret, kao član vladiće koalicije, također instrumentalizira određene društvene skupine u svrhu ostvarenja vlastitih političkih ciljeva?
Oni su u velikoj mjeri HDZ-ova politička marioneta, odnosno HDZ je taj koji instrumentalizira procese i politički smjer.
Naravno, riječ je o mladim ljudima, uglavnom mladićima, pa i srednjoškolcima, koji su, primjerice, sudjelovali u napadima na srpske kulturne događaje. Smatram da su u takvim slučajevima često iskorištavani i instrumentalizirani od strane odraslih osoba — bilo da je riječ o obitelji, bližem okruženju ili navijačkim strukturama.
Poznato je da su određene huliganske skupine uključene u takve oblike nasilja. Međutim, ne smatram da je slučajno što se takvi incidenti događaju paralelno u više gradova. To ne djeluje kao izoliran slučaj, nego kao obrazac koji se teško može smatrati slučajnim.
U jednom ranijem intervjuu spomenuli ste da ste prilikom prijavljivanja skupa prijavili dolazak otprilike 500 ljudi. Na kraju vas je iznenadilo da se skupilo negdje oko 10 000 građana. Mislite li da nam to ipak daje stanoviti razlog za optimizam? Također i sama inicijativa Ujedinjeni protiv fašizma je okupila preko 30 raznih inicijativa i organizacija civilnoga društva. Ne sjećam se kada se zadnji put okupila tako široka platforma za neki prosvjed ili skup.
Nije bilo takve situacije dugo ranije. Mislim da je to zapravo kulminacija svega što se događa posljednjih godina, i da je postojala potreba da se nešto napravi.
U tom smislu, ovo definitivno ima mobilizacijski potencijal i nadam se da će i ova situacija, uključujući i samu optužbu, dodatno potaknuti ljude na reakciju i angažman.
Skup je financiran isključivo sredstvima iz donacija koje ste skupili.
Tako je. Upravo nam je veliki broj donacija koje smo dobili od građana bio dokaz da je pravi trenutak za organiziranje jednog takvog prosvjeda. Ljudi su bili jednostavno ljuti i trebao im je neki prostor da izraze svoje mišljenje. Upravo ono što država sada pokušava diskreditirati i cenzurirati.
Primate li podršku od stranaka lijevog političkog spektra ili pojedinih aktera iz tih stranaka? Jeste li u ikakvoj komunikaciji s njima?
Mi smo nestranačka inicijativa koja okuplja formalne i neformalne organizacije civilnog društva i ne komuniciramo sa strankama niti s njima imamo ikakvu suradnju.
Pojedinci vjerojatno podržavaju inicijativu i bili su na prosvjedu – jer svi su građani i građanke dobrodšli, i velik broj ljudi koji sudjeluju u širem krugu podrške dolazi na prosvjede, ali ne postoji nikakva direktna komunikacija ili organizirana suradnja s političkim strankama.
Takve se optužbe, međutim, godinama ponavljaju kada su u pitanju organizacije civilnog društva, i često se bez osnove pokušavaju pripisati političke veze koje ne postoje. Govore nam, primjerice, da smo svi dio stranke Možemo!, a Zelena akcija ima kampanju protiv Grada Zagreba vezanu uz spalionicu otpada.
I druge udruge godinama se suočavaju s takvim neutemeljenim tvrdnjama, iako je njihov rad jasno definiran kao civilnodruštveni i nevladin i tematski, a ne stranački. To su klasične kampanje blaćenja koje dolaze od političara, a potenciraju ih mediji.
Uskoro slijede Trnjanski krijesovi. Prošle je godine skup uz manje incidente prošao relativno mirno i bez većih drama. Mislite li da će ove godine proći sve u najboljem redu ili postoji znatna doza skepticizma oko mogućih incidenata?
Ujedinjeni protiv fašizma kao inicijativa podržavaju Trnjanske krijesove i ljudi koji su dio inicijative sudjeluju u organizaciji i pomažu MAZ-u.
Postoji veća bojazan nego proteklih godina da bi moglo doći do provokacija ili da se dogodi tzv. „sačekuša“ nakon samog događaja, kada se ljudi razilaze i idu kući. Zato ljude i dalje pozivamo da dolaze u grupama i da se međusobno prate.
Vjerujemo ipak da će sve proći u najboljem redu, i nadamo se velikom odazivu, možda čak i većem nego prethodnih godina, upravo zbog trenutne društvene situacije i jačanja reakcije na ono što se često opisuje kao proces fašizacije društva. Zato pozivamo sve – mlade, stare, djecu, obitelji – da dođu na ovaj prevažan događaj ,koji nije samo slavlje oslobođenja Zagreba od fašista, već sadrži i protestni moment.
Imate li nekih daljnih planova s inicijativom Ujedinjeni protiv fašizma? Koji su vam sljedeći koraci sada kada je formalno pokrenut postupak protiv vas?
Sljedeći koraci su sudjelovanje u Trnjanskim krijesovima, gdje kao platforma pomažemo u organizaciji i provedbi priredbe.
Naša je uloga prije svega pružanje potpore različitim inicijativama i organizacijama koje su njen dio, njihovo povezivanje te objavljivanje i vidljivost njihovih aktivnosti.
Poanta je dugoročno djelovanje i poticanje ljudi da svakodnevno reagiraju na pojave nasilja, rasizma i onoga što prepoznajemo kao znakove fašizma u društvu. Svi imamo tu moć, samo se trebamo međusobno ohrabriti i podržati.
