Međunarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War (Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata) održat će se u Zagrebu u Pučkom otvorenom učilištu od 22. do 24. listopada 2026. godine.
U vremenu rastućih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izraženije nesigurnosti povezane sa stanovanjem, pitanje prava na stan ponovno postaje jedno od ključnih društvenih i političkih pitanja.
Upravo će se tim problemom, iz povijesne, arhitektonske, društvene i političke perspektive, baviti međunarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War (Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata), koja će se održati u Zagrebu u Pučkom otvorenom učilištu od 22. do 24. listopada 2026. godine.
Konferencija je organizirana u okviru projekta Right to Housing: Production of Spaces of Everyday Life in Yugoslavia (1945-1991) financiranog od strane Europskog istraživačkog vijeća (Housing.Yu – ERC CoG –no. 101171985) koji se provodi na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Projekt Housing.Yu istražuje stambene politike, financiranje stanovanja, vlasničke i korisničke odnose, urbanizam, arhitekturu i stambenu izgradnju u socijalističkoj Jugoslaviji.
Polazište konferencije nadilazi pitanje kako se u prošlosti gradilo. Fokus skupa usmjeren je na znatno širi kontekst, a podrazumijeva pitanja poput što je pravo na stanovanje značilo kao ideja ili program, kao stručni projekt, društveno pravo i praktična politika?
Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, stanovanje se u brojnim europskim državama nije promatralo isključivo kao privatna stvar pojedinca niti kao roba prepuštena tržištu. Umjesto toga, države, lokalne zajednice, poduzeća, zadruge, arhitekti i urbanisti razvijali su različite modele kojima se nastojalo sistemski odgovoriti na nedostatak stanova, ubrzanu urbanizaciju i velike društvene promjene. Stambena je politika tako postala neraskidivo povezana s gospodarskim razvojem, socijalnom politikom, urbanističkim planiranjem gradova i organizacijom građevinske industrije.
U tom kontekstu, konferencija tematizira političke i društvene projekte koji su kroz institucije, financiranje i građevinski sektor rješavali stambeno pitanje.
Povijesno iskustvo pritom se ne promatra kao model koji se može jednostavno prenijeti u sadašnjost. Cilj je analizirati kako su te politike funkcionirale, gdje su stvarale nove nejednakosti te koje pouke nude danas, kada je pitanje dostupnog stanovanja ponovno u središtu javne rasprave.
Konferencija okuplja istraživačice i istraživače iz Hrvatske i inozemstva, uključujući tim projekta Housing.Yu, koji će tijekom konferencije raspravljati o stambenim politikama i socijalnim pravima, masovnoj stanogradnji, građevinskim sustavima, urbanističkom planiranju, svakodnevnom životu, ulozi stanara, transnacionalnom prijenosu znanja te odnosu arhitekture i društvenih promjena.
Plenarna predavanja održat će Miles Glendinning sa Sveučilišta u Edinburgu, međunarodno priznati istraživač masovne stanogradnje i zaštite arhitektonskog nasljeđa 19. stoljeća, te Marija Drėmaitė sa Sveučilišta u Vilniusu, istaknuta povjesničarka arhitekture koja se bavi društvenom poviješću stanovanja, arhitekture i kulturne baštine 20. stoljeća europskih zemalja socijalističkog istoka.
Konferencija želi nadići okvire akademske rasprave te aktivno doprinijeti javnoj debati o stanovanju. U trenutku kada se ponovno preispituje uloga javnih politika u osiguravanju dostupnog i kvalitetnog stanovanja, pogled u povijest može pomoći razumijevanju kako je stanovanje postalo političko pitanje i zašto ga je teško svesti isključivo na tržište nekretnina.
