Javni dijalog održat će se u petak, 11. rujna, u 18 sati u Circolu – Zajednica Talijana Pula, Carrarina 1, Pula.
Mediteranski gradovi i obala ubrzano se mijenjaju. Pretjerana izgradnja, turistički pritisak, privatizacija javnog prostora i gubitak lokalnog identiteta više nisu pitanja neke daleke budućnosti – njihove posljedice vidimo i osjećamo već danas.
Polazište razgovora bit će iskustvo Pule i Istre, ali i širi kontekst hrvatske obale i Mediterana. Razgovor će okupiti različite profesionalne, znanstvene, kulturne i autorske perspektive kako bi se otvorila pitanja prostora i njegova razvoja, turizma, svakodnevice, lokalnog identiteta te društvenih i kulturnih posljedica promjena kojima svjedočimo.
U razgovoru sudjeluju:
• Mirela Jusupović – autorica projekta i predsjednica udruge NOMAD ART iz Splita
• Ana Bratić – kustosica izložbe i predsjednica HULU-a, Split
• prof. dr. sc. Igor Duda – redoviti profesor i voditelj Katedre za modernu i suvremenu povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• prof. dr. sc. Aljoša Vitasović – redoviti profesor na Katedri za turizam Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• Breda Bizjak – arhitektica
Razgovor moderira Krešimir Krolo, sociolog.
Javni dijalog nije zamišljen kao niz klasičnih stručnih izlaganja, nego kao otvoren, živ i argumentiran razgovor u koji će se moći uključiti i publika.
TEME JAVNOG DIJALOGA
Pretjerana izgradnja i transformacija prostora
Ubrzana izgradnja snažno mijenja izgled i karakter mediteranskih gradova i naselja. Razgovor će otvoriti pitanje granice između razvoja i devastacije te posljedica koje nekontrolirane prostorne promjene ostavljaju na grad, krajolik i kvalitetu života stanovnika.
Turistifikacija i svakodnevni život lokalnih zajednica
Turizam je jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti mediteranskoga prostora, ali intenzivan turistički razvoj sve češće utječe na dostupnost stanovanja, korištenje gradskih sadržaja, cijene, infrastrukturu i svakodnevni život stanovnika. Sudionici će razgovarati o mogućnostima razvoja turizma koji ne potiskuje potrebe lokalne zajednice.
Javni prostor i pravo na grad
Trgovi, ulice, parkovi, šetnice i obala prostori su susreta, razmjene i zajedničkog života. Njihova privatizacija i komercijalizacija mijenjaju način na koji građani koriste grad. Jedno od središnjih pitanja bit će kome danas pripadaju naši gradovi, obala i javni prostori te tko odlučuje o njihovoj budućnosti.
Pritisak na obalu i prirodni okoliš
Izgradnja, masovni turizam i klimatske promjene stvaraju sve veći pritisak na obalni prostor, prirodne resurse i osjetljive ekosustave. Razgovarat će se o odnosu razvoja i očuvanja okoliša te odgovornosti institucija, investitora, struke i građana.
Nestajanje lokalnog identiteta
Promjene u prostoru ne mijenjaju samo fizički izgled gradova i naselja nego utječu i na lokalne običaje, odnose, način života i osjećaj pripadnosti. Razgovor će otvoriti pitanje može li se sačuvati identitet mediteranskih gradova i krajolika, a da ih se pritom ne pretvori u statične kulise namijenjene isključivo turističkoj potrošnji.
Mogućnost građanskog djelovanja
Posebna pozornost posvetit će se ulozi građana i lokalnih zajednica u odlučivanju o prostoru. Postavlja se pitanje imamo li još mogućnost utjecati na smjer razvoja svojih gradova i kojim se alatima građani, udruge, stručnjaci, umjetnici i kulturni djelatnici mogu uključiti u procese odlučivanja.
Neka od pitanja koja će se otvoriti tijekom razgovora jesu:
• Kome danas pripadaju naši gradovi, obala i javni prostori?
• Gdje završava razvoj, a počinje devastacija prostora?
• Kako turizam i pretjerana izgradnja mijenjaju svakodnevni život lokalnih zajednica?
• Može li se gospodarski razvoj uskladiti s potrebama stanovnika i očuvanjem prostora?
• Kako prostorne i društvene promjene utječu na lokalni identitet i osjećaj pripadnosti?
• Imamo li još mogućnost utjecati na smjer u kojem se naš prostor razvija?
• Kakav Mediteran želimo ostaviti onima koji dolaze nakon nas?
Na Javni dijalog pozvani su građani, stručnjaci, umjetnici, kulturni djelatnici, predstavnici institucija, studenti, mladi i svi zainteresirani da postave pitanja, podijele svoja iskustva i aktivno sudjeluju u razgovoru.
Izložbu, radionicu i Javni dijalog povezuje zajedničko pitanje: Kakav Mediteran danas stvaramo i kakav ćemo ostaviti budućim generacijama?
