Prenosimo izjavu Društva arhitekata Zagreba:
Dosadašnja aktivnost
Arhitektonska zajednica se nakon velikog potresa u ožujku 2020. uključila u hitne preglede na terenu te stvaranje strateških i zakonodavnih okvira obnove. Traženje za uspostavu strateškog koordinacijskog tijela za obnovu, neposredno nakon potresa, djelomično je usvojeno od strane Vlade osnivanjem Savjeta za obnovu, s tek savjetodavnom funkcijom. Već tada, u travnju 2020., istaknuli smo: „Smatramo da je nužno dati strukovni doprinos, ali samo do trenutka dok je on uvažen te konstruktivno, stručno i interdisciplinarno prihvaćen s druge strane. Struka želi i može doprinijeti obnovi, ali jasno ističe: neće biti ničiji smokvin list.“
Svoje stavove u stvaranju zakonodavnog okvira jasno smo i detaljno iznijeli već u prvim mjesecima nakon potresa, ističući da je Vlada zakonom o obnovi trebala prvenstveno urediti način sufinanciranja obnove i unapređenja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine, bez velikih promjena postojećeg zakonodavnog okvira, što nije uvaženo.
Dosadašnja rješenja obnove nedovoljno su kvalitetna i rezultat loše provedenih procedura. Naše sudjelovanje u dosadašnjem procesu bilo je isključivo savjetodavno, kako je to uređeno Zakonom o obnovi. Iako smo nerijetko nudili drugačija rješenja, nismo prihvaćeni kao ravnopravni sudionik. Savjetodavna uloga u Savjetu za obnovu gubi smisao ako se arhitekte stavlja u unaprijed zaključene procese. Teret takvih zaključenih procesa je na Vladi, odnosno njenom Ministarstvu, kao tijelu koje strateški promišlja i priprema zakonodavni okvir, te na provedbenim tijelima Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Sporost obnove posljedica je pogrešnog pristupa obnovi kojoj se nije pristupilo cjelovito, već parcijalno i nesustavno. Na proces koji je trebao biti stručan i djelotvoran nepovoljno su utjecali uvjeti kompliciranih i neprovedivih zakonskih rješenja, nedostatak upravljačkog iskustva i nespremnost brzog donošenja odluka temeljenih na iskustvenim i stručnim podlogama. Deficit dosadašnje provedbe obnove je nedovoljna transparentnost, nejasne procedure i nedostatak kvalitetne komunikacije, odnosno izostanak pravovremenih i potpunih informacija, što otvara brojna pitanja i nedoumice o pojedinim aktivnostima, od zakonskih rješenja, podzakonskih akata pa do aktualnog odabira rješenja tipskih građevina koje su predviđene za zamjensku izgradnju.
Budućnost obnove
Društvo arhitekata Zagreba i dalje želi doprinijeti definiranju kvalitetnih, funkcionalnih, tehnološko i ekonomski prihvatljivih rješenja čime bi se proces obnove pretvorio u zamah obnove života, gospodarstva i napretka za sva područja u kojima se ona provodi.
Da bi se to dogodilo, ponovno ističemo bitne odrednice koje treba slijediti u cilju dinamične provedbe obnove:
Država nužno i brzo treba izmjenom zakonodavnog okvira prednost dati mehanizmu financijske pomoći i kvalitetnom nadzoru njegove provedbe. Suprotno tome, baratamo provizornim rješenjima, kojima se i dalje građanima daje privid o brzom završetku obnove.
Komplicirani Zakon o obnovi uzrok je spore i nezadovoljavajuće provedbe konstrukcijske i cjelovite obnove te ga je potrebno žurno cjelovito revidirati. Javnim naručiteljima on uz zadanu cjelovitu obnovu ne definira jasne okvire brze i provedive cjelovite obnove, a privatnom vlasništvu ne nudi zadovoljavajući okvir za nužna cjelovita rješenja obnove.
Potrebno je uspostaviti dodatne mjere i poticaje koji će omogućiti nužnu cjelovitu obnovu svih zgrada i prostora. Kolege koji sudjeluju u procesu obnove, posebno kulturnih dobara, svjedoče o svakodnevnim problemima na koje nailaze. Ne možemo zatvarati oči pred zahtjevnim činjenicama i fokusirati se samo na konstrukciju zgrada. Svaka zgrada je cjeloviti sklop i utkana je u prostor te je kao takvu moramo promatrati. Dok je Nacrt Programa gospodarske i društvene obnove područja pogođenih potresom dobar korak, nedostaje mu strateško promišljanje iz područja prostornog uređenja i gradnje. Vjerujemo da ćemo u idućem koraku vidjeti nadgradnju tog Nacrta Programa te dobiti cjelovitiju sliku. Posebno se nadamo primjeni sličnog pristupa i u Gradu Zagrebu.
Kao dio arhitektonsko-urbanističke zajednice, nebrojeno smo puta pokazali znanje i volju sudjelujući na raznim zahtjevnim projektima te nudeći kvalitetna stručna rješenja. Naši članovi svakodnevno su na terenu angažirani uz zadatke obnove, a Društvo arhitekata Zagreba spremno je i jače doprinijeti u ovom procesu u okviru svojih stručnih potencijala, u cilju unapređenja života i rada kroz razvoj kulture građenja i održivog razvoja prostora.
