Povodom Međunarodnog dan borbe protiv korupcije, 9. prosinca, Gong je predstavio rad profesora Darija Čepe, želeći naglasiti koliko su nam snažne i otporne institucije važne u borbi protiv korupcije i poboljšanju kvalitete i otpornosti demokracije.
Uloga neovisnih institucija u hrvatskom društvu treba biti demokratizirajuća, a njihov rad mora biti slobodan od političkih i drugih pritisaka. Neovisne institucije moraju pokazati interes za zaštitu javnog interesa i biti odlučne u sankcioniranju političke elite, zaključeno je na predstavljanju rada “Neovisne institucije u političkom sustavu Hrvatske: pogled iznutra” autora Darija Čepe, profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.
“Ovo istraživanje predstavljamo baš u vrijeme kada kroz novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa svjedočimo slabljenju nezavisne institucije iznimno važne za borbu protiv korupcije – Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, na što Gong mjesecima upozorava. Prema jednoj od definicija u ovom radu, neovisna kontrolna tijela djeluju kao produžena ruka zakonodavca, a time i građana i građanki, u nadzoru nad javnom upravom i nositeljima političke vlasti. A što vladajući misle o neovisnoj kontroli i kakve su njihove namjere da ih potčine, pokazuje činjenica da nova pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u 2021. godini brani izvješća za protekle tri godine, jer su njenu prethodnicu ignorirali i nisu htjeli raspravljati o izvještajima Lore Vidović. Pokazuje to i Plenkovićeva poruka Povjerenstvu o putu u Helsinki: “Sve smo im nacrtali, više im ništa neću dostaviti” ili pak Milanovićeva kada govori o “takozvanoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova” ili kada proziva Povjerenstvo “jer nema izborni legitimitet”, istaknula je direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Očuvanje demokracije, kroz prevenciju i sankcioniranje zlouporaba, dobitna je formula uspjeha neovisnih institucija u političkom sustavu usmjerenom na zaštitu liberalno-demokratskog političkog poretka.
“Koliko se alati prevencije i sankcioniranja mogu koristiti, pak, ne ovisi primarno o neovisnim institucijama, nego prije svega o političkim akterima, nadasve predstavnicima građana u predstavničkom tijelu. Upravo su stoga politički akteri i problem, ali i rješenje ugrožene uloge neovisnih institucija u političkom sustavu Hrvatske. Umjesto sadašnje prakse zarobljavanja, marginaliziranja, dokidanja ili financijskog ugrožavanja neovisnih institucija, političarke i političari moraju, pod budnim okom kritičkih medija i uz nadzor građanki I građana, neovisne institucije početi tretirati kao nezaobilazne karike u lancu demokracije. A snaga tog demokratskog lanca ovisi o najslabijoj institucionalnoj karici. Političarke i političari imaju dužnost bdjeti nad čvrstoćom tog lanca, a mi ostali imamo obvezu na to ih stalno podsjećati”, pojasnio je Dario Čepo, profesor s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Vijeća Gonga.
“Neovisne institucije trebaju osigurati da politički moćnici ne preuzmu komplitnu dominaciju nad sustavom nauštrb građana i građanki, da političke elite ne unište demokraciju i oduzmu je građanima i građankama. Ali građanstvo mora biti svjesno takve uloge neovisnih institucija. Nezavisne institucije najviše pritišću vladajući, oni koji imaju najveću količinu moći, no to pritiskanje najčešće nije direktno, nego je suptilno kroz financijsko izgladnjivanje i marginaliziranje”, zaključio je profesor Čepo.
Iako su pojedinci koji vode nezavisne institucije važni, kao i društveno-politički kontekst, institucionalni dizajn unutar kojeg ti pojedinci funkcioniraju ključan je element koji možemo koristiti za reformiranje političkog sustava i jačanje njegovih demokratskih kapaciteta. Institucije, u tom slučaju, predstavljaju ključnog aktera u izgradnji vrijednosti, interesa i stavova koji utječu na djelovanje aktera u društvu i politici.
